„Na zajedničkoj sjednici konstatovali smo visok nivo političkih bilateralnih odnosa, posebno u kontekstu članstva dvije države u NATO savezu, kao i u procesu integracija dvije države u Evropsku uniju, gdje Crna Gora, kao država koja je otvorila 31 pregovaračko poglavlje, od kojih su tri privremeno zatvorena, i koja očekuje da će do kraja godine biti otvorena i preostala dva poglavlja, može i već je spremna da u ovoj godini pruži konkretnu podršku institucijama Republike Albanije u prenosu iskustava i najboljih praksi u procesu sa Evropskom unijom koji predstoji ovoj državi. Razgovarali smo i o mogućnostima korišćenja pretpristupnih fondova EU za sprovođenje prekograničnih projekata, posebno onih koji se odnose na kreiranje boljih infrastrukturnih, institucionalnih, društvenih i poslovnih veza između dvije države, što je i u osnovi zajedničkog učešća u projektima Berlinskog procesa. Već iduće sedmice ćemo, na Samitu Berlinskog procesa 9-10. jula u Londonu, premijer Rama i ja, sa kolegama iz ostalih država Zapadnog Balkana i Evropske unije biti ponovo u prilici da se snažno založimo za njihovu realizaciju, svjesni značaja tih projekata za ukupnu privredu naših zemalja“ – rekao je Marković.

Premijer Crne Gore je rekao da potencijali saradnje nijesu ni izbliza iskorišteni, te da je u narednom periodu potrebno uraditi više i stvoriti dodatne preduslove kako bi se omogućila bolja saobraćajna povezanost i ubrzale prekogranične i carinske procedure u cilju nesmetanog odvijanja trgovinske robne razmjene.

„Sa svoje strane prenio sam predsjedniku Rami poruku o potrebi hitnog rješavanja, u duhu dobrosusjedskih odnosa, ali i u kontekstu članstva dvije države u Sporazumu CEFTA i STO, višegodišnji problem koji se tiče necarinskih barijera posebno kada se radi o izvozu crnogorskih vina i piva u Albaniju“ – rekao je Marković dodajući da bi poslovna zajednica trebalo bolje da vidi od političara sve mogućnosti koje su pred dvijema privredama.

Premijer je podsjetio i na mogućnost učešća na NATO tenderima za javne nabavke, koju kao članice Saveza sada imaju i privrednici iz Crne Gore koji ispunjavaju zadate standarde.

„Ministarstvo odbrane je od 2010. godine dodijelilo 160 kompanijskih kodova, kodifikovali 100 proizvoda, 60 za potrebe vojske. Najveću korist od ovog procesa u Crnoj Gori za sada je imala namjenska industrija, poljoprivreda, zatim agencije koje pružaju lučke i špediterske usluge, organizatori aranžmana kongresnog turizma, softverske i druge firme. Upravo kodifikovane kompanije iz navedenih sektora treba da uspostavljaju tješnju saradnju koristeći partnerstvo i savezništvo u kontekstu NATO-a“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Dodao je da su uz Crnu Goru, Albanija i Kosovo tri ekonomije Zapadnog Balkana koje su u 2017. godini zabilježile rast BDP-a.

„Na kraju, uputio bih poziv albanskim investitorima da iskoriste dinamičan poslovni ambijent u Crnoj Gori i ostvare svoje poslovne interese. Vaši uspjesi u Crnoj Gori su i naši uspjesi. Danas ćete tokom panela imati priliku da se upoznate sa mogućnostima za ulaganja u Crnu Goru i podsticajima koji se sa nacionalnog i lokalnog nivoa nude investitorima. Pozivam vas da u bilo kom trenutku vaša interesovanja u pravcu ulaganja u Crnu Goru usmjerite bilo ka Ambasadi Crne Gore u Tirani i ekonomskoj diplomatiji Crne Gore (Ministarstvu vanjskih poslova), bilo ka Agenciji Crne Gore za promociju stranih ulaganja, bilo ka mom Kabinetu. Uvjeravam vas da će ozbiljnji prijedlozi imati svu podršku institucija i Vlade Crne Gore“ – zaključio je na Poslovnom forumu Crna Gora – Albanija premijer Duško Marković.