„Sveštenstvo MCP je organizovalo parastos ratnom zločincu i saradniku okupatora. To je neprihvatljivo i to vrijeđa osjećaje onih ljudi koji su vjekovima stvarali ovu državu, a posebno onih koji su posvećeni antifašističkim vrijednostima demokratskog svijeta u cjelini. Neko je pokušao da nas natjera da pendrecima uđemo u crkvene odaje. Nikada to neće uraditi Vlada na čijem sam čelu. Ali je blam sveštenstva MCP da u tom prostoru organizuje parastos. Država će naći naćina da odgovori na to. Mijenjaćemo zakone pa će neko krivično odgovarati za to“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković odgovarajući poslaniku Demokratskog fronta Andriji Mandiću.

Predsjednik Vlade je rekao da je Vlada posvećena zaštiti temeljnih vrijednosti našeg građanskog društva, na koje smo posebno ponosni.

„Kada govorimo o konkretnom slučaju, Uprava policije kao nadležni organ, postupila je u skladu sa zakonom kada nije dozvolila održavanje javnog okupljanja pod okriljem Mitropolije crnogorsko-primorske. Prijava koju je Crkvena opština Ulicnj podnijela sa ciljem održavanja javnog okupljanja na ostacima Hrama Svetog Jovana Krstitelja u Svaču, bila je neblagovremena i neuredna shodno odredbama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Osim navedenog, riječ je o objektu koji ima tretman kulturnog dobra, a tematika i ciljevi navedenog javnog okupljanja, prema procjeni Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nijesu bili adekvatni značaju kulturnog dobra Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Svaču, kao ni arheološki utvrđenom režimu koji vlada na ovim objektima. Stoga, ovakav skup, čak i da je bio blagovremeno prijavljen, nije imao opravdanja sa aspekta Zakona o zaštiti kulturnih dobara“ – rekao je premijer Duško Marković.

Predsjednik Vlade je rekao da nema značaja ničija duhovna jurisdikcija nad objektom ili dobrom budući da isključivu jurisdikciju nad konkretnim objektom, odnosno dobrom, ima Država Crna Gora, i da je ona usmjerena isključivo u pravcu zaštite navedenog hrama kao kulturnog dobra.

„Dakle, glavni cilj zaštite kulturnih dobara je njihovo očuvanje i unapređivanje, kao i njihovo prenošenje budućim generacijama u autentičnom obliku. To podrazumijeva obezbjeđivanje neophodnih uslova za opstanak kulturnih dobara i očuvanje njihovog integriteta, kao i sprečavanje radnji i aktivnosti kojima se može promijeniti izgled, svojstvo, osobenost, značenje ili značaj kulturnog dobra“ – rekao je Premijer.

Londonski samit je u potpunosti ispunio očekivanja Crne Gore

„Sa londonskog samita najavljeno je i značajno povećanje finansijske podrške koju će Ujedinjeno kraljevstvo izdvajati za Zapadni Balkan kroz razne bilateralne programe i u okviru tema Berlinskog procesa. Crna Gora ostvaruje uspješnu saradnju sa Ujedinjenim kraljevstvom i raduje nas njihova posvećenost stabilnosti i evropskoj perspektivi Regiona, koju su potvrdili zajedno sa liderima država članica Evropske unije. Želim da potenciram značaj koji je ovaj Samit dao našoj zemlji, kroz priznanje svih napora i aktivnosti koje smo na zajedničkim pitanjima imali sa našim partnerima u Evropskoj uniji. Crna Gora je posebno motivisana da kao zemlja predvodnik u procesu pridruživanja, ojača dinamiku i ostvari planirane ciljeve u integracionoj agendi, o čemu svjedoči i Samit u Londonu“ – rekao je premijer odgovarajući na pitanje prof. dr Miodraga Vukovića iz Demokratske partije socijalista Crne Gore.

Marković je podsjetio da se Berlinski proces već se pokazao kao jedna od najznačajnijih i najuspješnijih inicijativa koja države Zapadnog Balkana na poseban način priprema za članstvo u Evropskoj Uniji i da se paraleleno sa tim uspostavlja efikasnija saradnja između zemalja regiona Zapadnog Balkana.

„Nakon ovogodišnjeg uspješnog samita Evropska unija-Zapadni Balkan u Sofiji pod bugarskim predsjedavanjem, koji je takođe obuhvatio teme komplementarne Berlinskom procesu, Londonski samit se nadovezao na ostvarene rezultate i nastavak ispunjavanja osnovnih ciljeva ove inicijative. Ekonomske, bezbjednosne teme kao i dobrosusjedski odnosi i pitanja nasljeđa, bile su cetralne teme Samita. Zahvalni smo britanskim domaćinima i premijerki Mej na širokoj viziji ovog Samita, i jasnoj projekciji koliko su sve ove teme povezane i neophodne za bolju budućnost Zapadnog Balkana. U regionu postoji potreba za odlučnijim bavljenjem svim otvorenim pitanjima, i smatramo zajedničkim uspjehom da su potpisane deklaracije o ratnim zločinima i nestalim licima. Značaj toga nije ništa manji od postignutih dogovora u vezi sa ekonomskim ili bezbjednosnim temama, koje su obuhvatale unapređenje regionalne ekonomske saradnje, borbu protiv korupcije, razmjenu informacija oko terorizma, organizovanog kriminala i jačanja sajber kapaciteta. Štaviše, unapređenje saradnje i napredak zavise od suočavanja sa svakim aspektom života koji može biti opterećenje stabilnosti Regiona i razvoju dobrosusjedskih odnosa“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je posebno istakao koristi koje je naša zemlja imala od Berlinskog procesa.

„Crna Gora, kao jedna od najuspješnijih učesnica Berlinskog procesa već je imala zapažene koristi od ovog Procesa. A londonski Samit je u potpunosti ispunio naša očekivanja. Važan dio njegovog uspjeha je i vizija daljeg razvoja značajnih inicijativa, pogotovo kad su u pitanju mladih ljudi. Britanski domaćini objavili su povećanje finansiranja digitalnih vještina u Regionu, što će posebno biti važno za omladinu i njihove izvjesnije prilike da odgovore izazovima savremenih zahtjeva tržišta. Omladinska udruženja i organizacije civilnog društva imale su značajnu ulogu na Samitu u pogledu definisanja pristupa kako zadržati mlade ljude i povećati zaposlenost u Regionu“ – rekao je premijer.

Marković je podsjetio da se značajan broj tema Samita ticao mladih ljudi i da je na temu zadržavanja mladih ljudi u zemlji, na Samitu kao premijer uputio poziv kancelarki Njemačke Angeli Merkel i drugim liderima Zapadnog Balkana, da podrže projekat Instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, koji Crna Gora promoviše, i koji može imati transformacioni potencijal za Region, a samim tim i za mlade ljude i profesionalce u nauci i istraživanju.

Vlada će nastaviti da podržava CANU kako bi se obezbijedio kontinuitet i uspjeh na važnom državnom poslu završetka Enciklopedije Crne Gore

„Projekti poput Enciklopedije Crne Gore jednog dana predstavljaće relikviju našeg nacionalnog identiteta, i pijetet vremenu i ljudima koji su doprinosili izgradnji današnje, moderne i evropske Crne Gore“, poručio je danas predsjednik Vlade Duško Marković u okviru Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje Mića Orlandića, poslanika Socijaldemokrata Crne Gore.

Premijer se osvrnuo na istorijat projekta Enciklopedije, počevši od 1969. godine u okviru tadašnjeg Leksikografskog zavoda, koji je izdao kapitalnu ediciju „Luča”, preko Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja je preuzela nadležnost i 1997. godine usvojila koncepciju buduće trotomne Enciklopedije, a 1998. godine i Azbučnik, sve do doprinosa Dukljanske akademije nauka i umjetnosti u periodu od 2001. do 2005. godine na izradi jednotomne bilingvalne Crnogorske enciklopedije.

Takođe, predsjednik Marković je podsjetio da je Zakonom o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti iz 2012. godine, propisano da Akademija „priprema Enciklopediju Crne Gore i druge nacionalne enciklopedije u oblasti nauka i umjetnosti”, kao i da je obrazovana Radna grupa koja je sačinila tekst nove Koncepcije Enciklopedije Crne Gore, a on je usvojen 13. marta 2015. godine. Leksikografski centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Institut za jezik i književnost „Petar II Petrović Njegoš“ u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom kulture, ove godine započeli su rad na tri projekta: Leksikonu diplomatije Crne Gore, Leksikonu likovnih umjetnika Crne Gore i Botaničkom leksikonu Crne Gore.

„Prema utvrđenoj dinamici, u toku je izrada abecedara sva tri leksikona koji treba da budu pripremljeni do 1. oktobra tekuće godine, a očekuje se da do 2020. godine bude završeno pisanje članaka i leksikografsko uređivanje bogate naučne građe. Rad na leksikonima u funkciji je pripreme i prethodi izradi Enciklopedije Crne Gore, čime će se steći uslovi da se ovaj veoma važan posao za istoriju, kulturu i tradiciju Crne Gore konačno privede kraju“, saopštio je premijer.

Odgovarajući na dio pitanja koji se tiče finansiranja projekta, predsjednik je rekao da nije moguće precizno utvrditi koliko je sredstava ukupno utrošeno zbog toga što je dio finansiran iz više izvora, te da je novac tokom gotovo tri decenije izdvajan u različitim valutama.

„Ali njegov iznos sada nije ni presudan, već naša odlučnost da posao dovedemo do kraja,“ naglasio je predsjednik Marković i dodao:

„Uvjeravam Vas da će Vlada Crne Gore, kako sam i kazao, podržati izradu pojedinačnih leksikona i nastaviti da podržava Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti kako bi se obezbijedio kontinuitet i uspjeh na ovom važnom državnom poslu. Imamo fantastičnu saradnju sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti na ovom i na drugim pitanjima i to je primjer dobre saradnje Vlade sa institucijama koje baštine i snaže državu i njen nacionalni identitet“.