On je, na pres konferenciji, povodom druge kadaverične transplatacije u Crnoj Gori, koju su organizovali Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore (KCCG), ocijenio da je crnogorski zdravstveni sistem napravio istorijski pomak u oblasti transplantacione medicine.

„Crna Gora je 4. septembra postala članica Eurotransplanta, najveće međunarodne neprofitne organizacije za transplataciju organa. Eurotransplant posreduje i koordinira razmjenu organa za presađivanje između transplantacionih centara, laboratorija i donorskih bolnica u najrazvijenijim evropskim zemljama“, rekao je Hrapović.

On je pojasnio da Crna Gora, članstvom u Eurotransplantu, postaje član porodice od 100 miliona stanovnika i mogućnost dobijanja organa, kako je naveo, čini izvjesnijom.

„Ovim sporazumom naši pacijenti dobijaju veću dostupnost organa za presađivanje. Očekujemo da će vrijeme čekanja na transplantaciju organa u Crnoj Gori biti značajno smanjeno, što je dobra vijest za sve one kojima je organ potreban“, istakao je Hrapović.

Kako je ocijenio, crnogorska transplantaciona medicina dobija zasluženo priznanje kao ravnopravni učesnik u evropskoj transplantacionoj zajednici.

„Biti dio ove zajednice donosi mnogobrojne benefite kako za struku, tako i za pacijente i društvo u cjelini“, naveo je Hrapović.

On smatra da je odlična vijest da je jedna crnogorska porodica potpisala saglasnost za donaciju organa svog člana koji je doživio moždanu smrt.

„Time se ruše tradicionalne barijere, predrasude i daju naznake buđenja svijesti o donaciji organa“, istakao je Hrapović.

On je poručio da je transplantaciona medicina u vrhu je prioriteta Ministarstva zdravlja, a s obzirom kakav je vid liječenja u pitanju, kako je pojasnio, potrebna je pomoć svih građana Crne Gore.

„Ovo je druga uspješno obavljena kadaverična transplantacija, što je izuzetno značajno za nas, s obzirom na činjenicu da je transplantacija najbolja terapijska opcija kada neki organ otkaže. Zato pozivam sve da slijede primjere ovih porodica, koje su humanim i nesebičnim činom darivanja organa spasile više života“, rekao je Hrapović.

Direktor KCCG, Jevto Eraković, rekao je da je oko 30 ljekara te ustanove tri dana mukotrpno radilo i pokazalo svu svoju profesionalnost i spremnost da, kako je kazao, izađu u susret najkomplikovanijim oblastima medicine, a to je transplantaciona medicina.

„Sa ovakvim doktorima i sa srednjim medicinskim kadrom, koji je učestvovao u kompletnom projektu, možemo sa pravom da očekujemo da KCCG bude ono što smo projektovali, dakle regionalni centar i da prevaziđemo granice Crne Gore, vezano za usluge koje pružamo“, istakao je Eraković.

On je kazao da je rodonačelnica ideje transplantacione medicine u Crnoj Gori medicinska direktorica KCCG profesorka Marina Ratković, koja je „svojim entuzijazmom, velikim radom, konekcijama, prvo sa kolegama iz Hrvatske, pa sa kolegama iz eminentnih evropskih centara napravila prve koraka da bismo došli do današnjeg dana“.

Eraković je rekao da svi treba da znaju da se ono što se radi u KCCG radi za dobrobit svih građana i da odnos prema svemu pozitivnom što se, kako je istakao, dešava u KCCG, mora da bude adekvatno medijski ispraćen.

Medicinska direktorica KCCG, profesorka doktorka Marina Ratković, rekla je da je sa dvije posljednje, u KCCG urađeno 39 transplantacija bubrega, od čega je, kako je rekla, 36 živih, a tri kadaverična donora.

„Urađena je transplantacija bubrega kod naša dva pacijenta sa hroničnog programa hemodijalize. Jedan pacijent je 1977. godište i iz Rožaja je i četiri godine je na hroničnom programu hemodijalize. Drugi pacijent je na hroničnom programu od 2013. godine“, navela je Ratković.

Ona je rekla da su ti pacijenti „perfektno“.

„Mnogo se brže oporavljaju ljudi sa kadaveričnim bubrezima. Ovdje smo imali privilegiju da istovremeno jedan i drugi pacijent budu transplantirani. Bilo je dosta emocija, ali nijedne suze kod pacijenata koji su vraćeni. Sretni smo što smo smanjili broj, a možete misliti koliko su srećni naši pacijenti“, kazala je Ratković.

Prema njenim riječima, mora se uticati na to da crnogorski građani pokažu ono što ih čini velikim, a to su poštovanje, ljubav i, kako je dodala, nesebična povezanost sa porodicom.

„Kolege iz Hrvatske vole da naglase da je jačina naše porodice učinila da imamo 36 živih donora“, kazala je Ratković.

Predsjednica Nacionalnog koordinacionog tijela u oblasti presađivanja organa, Vesna Miranović, kazala je da uspješnost transplantacionog programa predstavlja ispit zrelosti za jedan zdravstveni sistem i za cijelo društvo.

„Ukoliko nema donacije organa nema održivog transplantacionog programa. Svi zajedno moramo da iskažemo određeni napor da bismo nivo svijesti podigli na onaj nivo da svi shvatimo da u jednom trenutku mi možemo biti ti kojima će organ biti potreban. Činjenica da je čak 16 puta veća mogućnost da budete u potrebi za nekim organom, nego što ćete ga dati govori u prilog tome, koliko su životne okolnosti nepredvidive, a koliko je zdravlje resurs koji se lako troši“, rekla je Miranović.

U Crnoj Gori se, kako je kazala, dogodilo da je plemenita porodica davanjem saglasnosti za donaciju organa produžila živote pet ljudi.

„To je činjenica koja obavezuje da na transparentan način pristupumo priči o transplantaciji organa i povratimo povjerenje naših građana, da ono što radimo radimo za njihovu dobrobit“, kazala je Miranović.

Ona je podsjetila da tradicija crnogorskog društva kaže da treba da pomažemo onome ko je u nevolji.

„Imamo obavezu da svojim pacijentima, vašim prijateljima, komšijama i rođacima izađemo u susret i dokažemo da smo spremni da se uhvatimo u koštac sa ozbiljnim problemom. Na tome ćemo raditi posvećeno i istrajno u sljedećem periodu i u tome očekujemo veliku podršku medija“, rekla je Miranović.

PR Centar