Ljudska vrsta slijedi svoju logiku održanja, koja je iznad svakog pojedinca, njegovih misli i osjećanja, i koja se ne obazire na pravila kojima ljudi regulišu svoj društveni život.
Tako je i sa seksom, koji je preduslov da bi se vrsta nastavila. Naučnici smatraju da mogu da objasne neka pitanja koja se tiču ljudske seksualnosti samo sa biološkog i evolutivnog stanovišta:
1. Zašto žene imaju orgazam?
Orgazam čini da se osjećate divno, ali je činjenica da žene bez problema mogu da imaju djecu i bez njega, a muškarci ne. Jedna teorija tvrdi da žene doživljavaju orgazam samo zbog toga što ga i muškarci doživljavaju, i da se on, kao i bradavice na muškim grudima, razvio iako je bio neophodan samo jednom polu.
Druga teorija smatra da orgazmi čine ženu zainteresovanijom za seks, zbog čega joj se povećavaju šanse da će zatrudnjeti, a treća ukazuje na to da ženino tijelo zadržava više sperme 45 minuta poslije orgazma, što isto tako značajno povećava šanse za začeće.
2. Zašto je ženama potrebno više vremena da dođu do vrhunca od muškaraca? I zašto mogu da dođu do njega više puta odjednom?
Mnogo dokaza ukazuje na ideju da su naši preci voljeli orgije, što je sa biološke tačke bilo korisno, jer više partnera povećava ženine šanse da zatrudni. Tako da ako žena može da doživi orgazam ponovo i ponovo, za šta je često potreban duži seksualni odnos, vjerovatnije je da će biti sa više od jednog muškarca tokom seksa, čime povećava šanse da zatrudni.
3. Zašto su žene glasnije u seksu od muškaraca?
Isti koncept grupnog seksa objašnjava zašto su žene sklone da prave više buke tokom seksa - da bi obavjestile muškarce u okolini da uskoro mogu da se pridruže.
Ako niko ne zna ko je otac određenog djeteta, onda je cijela grupa aktivnija u njegovom podizanju i muškarci ne osjećaju da bi mogli da povrijede dijete drugih konkurenata. Konji imaju sličan pristup, jer se kobila pari sa svim mužjacima u okolini da joj pastuv ne bi povrijedio ždrebe kada se rodi, jer je možda baš njegovo.
4. Zašto su muški testisi tako veliki u poređenju sa drugim reproduktivnim organima?
Još jednom, to potiče od naših predaka koji su voljeli orgije. Kod monogamnih životinjskih vrsta, kao što su na primer gorile, testisi su mali u poređenju sa veličinom tijela, ali kod ljudi nije tako. Kod nemonogamnih životinja, testisi moraju da budu veći da bi muškarac mogao da proizvede više sperme, da bi se bolje takmičio sa ostalim potencijalnim očevima kada dođe do toga čija će sperma da dođe do jajne ćelije prva.
(Izvor: S media)
