Roditelji Presvete Bogorodice Joakim i Ana živjeli su u Nazaretu, a ćerku Mariju dobili su u poznim godinama, poslije pet decenija braka.

Praznik Marijinog rođenja je 21. septembra, ali nije poznato od kada se slavi i obilježava.

Najveći srpski srednjovjekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu studeničkog manastira.

Maloj Gospojini posebno se raduju mladi koji bi trebalo da pohode svetinje.

U narodu se ovaj praznik slavi i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice u svečanom ruhu, iako ne slave i ne idu na slavu, više dana provode u prazničnom raspoloženju, posebno u krajevima gdje se održavaju malogospojinski vašari.

Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na sjutrašnji praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana. Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane.

Žene tako danas ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.

Na današnji dan navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.