Izložba u privatnoj galeriji "Hexalab"obuhvata 60 slika iz privatnih kolekcija Leonida Šejke, Mira Glavurtića, Olje Ivanjicki, Siniše Vukovića, Milića od Mačve, Koste Bradića, Milovana Vidaka, Svetozara Samurovića, Ljube Popovića, Vlade Veličkovića, Miodraga Dada Ðurića i Uroša Toškovića, umjetnika koji su izlagali na prvoj izložbi "Mediale" 1958. godine. Odsutni su samo radovi Vladana Radovanovića koji je takođe bio tada među njima, ali se sada u tekstu, koji je u katalogu, ogradio da bi dalje nastupanje sa umjetnicima "Mediale" bilo pogrešno, jer on se već tada opredijelio za apstraktni strukturalizam i težio je jedinstvu, ne samo slike i teksta, već i zvuka.
Simović se u kraćem obraćanju brojnim gostima, među kojima su bili članovi porodica "medijalista" kao i njihove kolege i prijatelji, prisjećao vremena od prije pola vijeka kada je, kao član a kasnije urednik, studentskog književnog časopisa "Vidici"svakodnevno drugovao sa najangažovanijim članovima "Mediale" Šejkom i Glavurtićem.
Govorio je o njihovim idejama i programskim tekstovima koji su štampani u "Vidicima"i snovima da ostvare " potpuno slikarstvo koje bi bilo spoj pozitiviteta ( racionlanog , egzaktnog) i negativiteta( iracionalnog, emocionalnog, subjektivnog).
Simović je pomenuo da im je ikona bio holandski slikar Jan Vermer i smatrali su da je on slikarsko ovaploćenje Mediale i dokaz da je integralno slikarstvo moguće.
Uz opasku da kritika nije bila naklonjena "Mediali" i da ju je svrstala u "crni talas" u kulturi , Simović je kazao da osjeća obavezu da u ovoj prilici kada su na okupu sjajne slike članova " Mediale" koje potvrđuju da su izdržale probu vremena pomene ime Ilije Savića.
On je, kazao je Simović, uz Glavurtića, bio jedini dostojni sagovornik Šejke. " Savić nije ništa naslikao, ali je umio da na najbolji način verbalno brani i tumači djela svojih prijatelja i bio je pravi spiritus movens Mediale i zato mi je dužnost da ga sada pomenem".
Luksuzni katalog u kome su kolor reprodukcije izloženih slika upotpunjuju tekstovi o mediali Dragana Jovanovića Danilova i Ðorđa Kadijevića.
Izložba anologijskih slika, dostojna da bude postavljena u muzejskim prostorima, može da se razgleda do 19. maja.
(Izvor:Analitika)
