Žiri koji je odlučivao o nagradi činili su: predsjednica, Branka Bogavac, francuski vitez kulture i naša poznata spisateljica i članovi: Željko Sošić, reditelj, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i mr Amer Ramusović, direktor časopisa "Komuna".

Kako je istakao u svom obraćanju ministar Bogdanović zalaganjem za očuvanje kulturnih i identitetskih osobenosti onih Crnogoraca koji su prostorno odvojeni od svoje matice, "Nenad Stevović je učinio mnogo na vidljivosti brojnih problema koji su doveli do toga da dio naše dijaspore gotovo u potpunosti izgubi vezu sa svojim kulturnim, duhovnim i jezičkim korijenima".

"Treba istaći da publicistički i naučni radovi gospodina Stevovića predstavljaju značajan predložak daljim istraživanjima dijaspore, ali i bitan izvor podataka običnim ljudima, koji su zahvaljujući Stevovićevim istraživanjima često uspjevali da rasvijetle sudbine svojih rođaka i bratstvenika. Upravo zahvaljujući tome, rad Nenada Stevovića, pored svog naučno-istraživačkog značaja ima i onu humanu i filantropsku dimeziju. Zato sam siguran da će ovogodišnja odluka žirija nagrade Komuna dodatno ukazati na važnost istraživanja onih još uvijek neosvjetljenih mjesta u istoriji i životu naše dijaspore", kazao je Bogdanović.

Smatra da koncepcija kakvu dosljedno sprovodi časopis Komuna "pokriva onaj bitni segment kulture jedne države, čiji dobar dio često zna ostati van širih strategija koje se bave valorizacijom materijalnog i nematerijalnog nasljeđa".

"Usmjerenje na kulturnu baštinu lokalnih samouprava, što je zadatak koji ovaj časopis obavlja od 2011. godine, predstavlja veoma važnu dopunu procesu otkrivanja i afirmisanja našeg kulturnog nasljeđa. Zahvaljujući takvoj fokusiranosti, crnogorskoj stručnoj i laičkoj javnosti omogućen je uvid u često nepoznate slojeve narodnog stvaralaštva, kako onog materijalnog tako i onog koje se čuva u sjećanju ljudi, a čiji bi veliki dio, bez pisanih tragova kakve nam Komuna ostavlja, izgubio svoju autentičnost ili nestao u neumoljivom toku vremena. Zato ovih sedam godina izlaženja Komune predstavlja svojevrsnu misiju registrovanja svih onih pojava i fenomena lokalnih tradicija, čime je omogućen dodatni uvid u međusobna prožimanja različitih kultura na našem prostoru” istakao je ministar.

Nenad Stevović je, zahvaljujući na uručenom priznanju rekao da kao potomak crnogorskih iseljenika koji su napuštili katunsko kameno more i kao neko ko je rođen u tuđini, prestižna nagrada iz svoje postojbine donosi posebnu emociju, osjećaj ponosa i zahvalnosti, ali i zbunjenosti i skromnosti "znajući da je na ovo mjesto zaslužio i da bude neko drugi od značajnog broja crnogorskih kulturnih pregalaca".

"Nagradu doživljavam ne samo kao ličnu, već i kao priznanje i podsticaj posvijećenim istraživačima kulturne baštine Crne Gore koji to rade daleko od očiju javnosti širom naše dijaspore, od regiona pa do Sjeverne i Južne Amerike. Bogatstvo naše kulturne baštine je nepresušni izvor, inspiracija i eliksir za vječno trajanje naših identiteta kao vjernih čuvara države Crne Gore", istakao je on,

Kako je navela predsjednica žirija Branka Bogavac Stevović je dobio godišnju nagradu zbog izuzetnog publicističkog pregnuća u 2018. godine i dvije objavljene knjige.

"Prva je koautorsko djelo „Nađmeđer 1914-1918, logor i groblje crnogorskih interniraca“ u kojoj se govori o austrougarskom logoru Nađmeđer u kojem su tokom Prvog svjetskog rata bili intenirani crnogorski vojnici i civili. Takođe, njegova knjiga „Janko Brajović i Crna Gora“ tretira životopis crnogorskog emigranta, rodoljuba i vajara svjetske reputacije Janka Brajovića, koji za širu, kulturnu i stručnu javnost do sada nije bio dovoljno poznat, a mali broj objavljenih podataka su, uglavnom, bili u međusobnoj kontradikciji," istakla je Bogavac.

Na svečanosti su uručene i plakete Komuna za doprinos i afirmaciju kulturne baštine: Mirsadu Serhatliću, poznatom crnogorskom kompozitoru, Jadranki Prelević, urednici Kulturno-umjetničkog programa Radio Crna Gora, autorki serijala „Tragovi nasljeđa“ , Ademu Adu Softiću, istaknutom hroničaru Berana i Petru Vulićeviću, penzionisanom profesoru istorije u Osnovnoj školi „Stefan Mitrov Ljubiša“.