Ovo su podaci dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", dok prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, ubijeno je između 83 i 100 srpskih civila, a obje nevladine organizacije ističu da niko iz hrvatske vojske ili policije nije procesuiran za ratne zločine u "Bljesku".

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za Srbe stradale u operaciji hrvatske vojske "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji 1995. godine, u kojoj je ubijeno više od 280 Srba, a protjerano oko 20.000 ljudi.

Služenju parastosa prisustvovali su i članovi Koalicije udruženja izbjeglica, koji ističu da operacija „Bljesak" nije bila legitimna jer njen cilj "nije bilo samo uspostavljanje suvereniteta Hrvatske na tom području, već prisilno protjerivanje srpskog stanovništva".

Poslije služenja parastosa, predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta istakli su da odgovorni za te zločini još nijesu procesuirani.

Štrbac je rekao novinarima da je prošle godine MUP Republike Srpske podne prijavu tužilaštvu BiH za ratne zločine protiv, kako je rekao, "cijelog vojnog političkog i policijskog vrha Hrvatske iz tog perioda".

"S njima sam prekjuče razmijenio informacije - prošle godine je to još bilo u fazi analize, a sada je u fazi istrage", rekao je Štrbac, dodavši da se "ni tu nije baš odmaklo" u procesuiranju odgovornih.

Prema njegovim riječima, pretprošle godine i srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je pokrenulo pretkrivični postupak za zločine nad Srbima u akciji "Bljesak" u selu Medari, "gde su masakarirane 23 osobe, medju kojima 12 žena i troje djece do 11 godina".

Linta je rekao da porodice ubijenih i protjeranih očekuju pravdu, a "mi smatramo da je konačno došlo vrijeme da Vlada Srbije stane iza protjeranih Srba i da se otvori suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i da se procesuiraju svi odgovorni za ratne zločine".

"Mislim da tu važnu ulogu treba da ima naše Ministarstvo pravde i Tužilaštvo za ratne zločine", rekao je Linta dodavši da je "neprihvatljivo da Hrvatska 1. jula postane punopravni član EU, a da nemamo pravosnažne presude za operacije 'Bljesak' i 'Oluju'".

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, 1. i 2. maja 1995. godine, u akciji "Blesak" ubijeno je izmedju 83 i 100 srpskih civila.

U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbjeglih iz zapadne Slavonije, 1. maja će sa Mosta spasa biti bačeni vijenci i cvijeće u rijeku Savu a u crkvi Pokrova presvjete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.

Više od 160 poznatih grobnih mjesta u zapadnoj Slavoniji još nijesu ekshumirani, a proces identifikacije poginulih sporo teče.

Posljednja ekshumacija je obavljena decembra prošle godine na Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada su identifikovani posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u "Bljesku" i u prethodnim hrvatskim vojnim akcijama na područje zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. U tom periodu iz zapadne Slavonije protjerano je više desetina hiljada Srba.

U akciji "Bljesak", koja je trajala 1. i 2. maja 1995. godine, u taj dio zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno sektora Zapad pod zaštitom snaga UN, ušlo je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga.

Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" uhapšeno je 1.500 Srba, a od njih su mnogi tada bili odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije, niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao.

Protiv komandanta treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca, 2005. godine je podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unaprijedjen u čin generala.

Dvije nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnijele su prošle godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".

Prijava je podnijeta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali prije svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

Prema navodima dvije NVO, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranja zarobljenika bilo i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, ona nijesu bila tako izraženo kao u Varaždinu.

Zbog ratnih zločina u "Bljesku", Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u medjuvremenu, umro 1999. godine.

U zapadnu Slavoniju se, 18 godina poslije "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe. Tu je veliki broj kuća i ostala imovina protjeranih data izbjeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Samo dva mjeseca poslije "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN, a prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine. Od tog broja 1.192 bili su civili.

Godišnjica egzodusa Srba obilježena i u Gradiški

Simboličnim spuštanjem vijenaca u rijeku Savu sa sredine mosta u Gradiški obilježeno je 18 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je pri tom da je u interesu pravde da se svake godine i na svakom mjestu obilježavaju datumi srpskih stradanja, podsjećajući da još niko nije odgovarao za zločine koje su hrvatske snage počinile nad Srbima tokom akcije "Bljesak".

"Srpski narod širom svojih prostora obilježava svoja stradanja. To je narod koji je najviše stradao u prethodnim ratovima na području bivše Jugoslavije i zato ne smijmo odustati sa obilježavanjima svojih značajnih datuma", rekao je Dodik.

On je naveo da, prema posljednjem popisu stanovništva, u zapadnoj Slavoniji danas živi 74 posto manje Srba nego 1991. godine.

Vijence u Savu spustili su, osim predsjednika RS, i predstavnici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, Boračke organizacije RS, Dokumentaciono-informacionog centra Veritas i Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije.

"Bez Bljeska i Oluje ne bi bilo slobodne Hrvatske"

Hrvatski državni vrh okupio se u Okučanima u zapadnoj Slavoniji na obilježavanju 18-godišnjice operacije "Bljesak". Nakon mise za hrvatske žrtve, predsjednik Ivo Josipović, delegacija vlade čelu s premijerom Zoranom Milanovićem i delegacija Hrvatskog sabora položile su vijence i zapalile svijeće kod centralnog krsta u spomen parku hrvatskim vitezovima.

Ni ove godine ništa se na kaže o srpskim žrtvama niti o o zločinima nad Srbima za vrijeme i nakon te operacije koji su uz egzodus 15.000 Srba u BiH od kojih se mali broj vratio, drastično izmijenili etničku sliku tog dijela zemlje.

Akcijom "Bljesak" Hrvatska je preuzela kontrolu nad područjem zapadne Slavonije, do tada u sastavu samoproklamovane Republike Srpske Krajine.

"Bez akcija kakve su bile 'Bljesak' i 'Oluja' ne bi bilo slobodne Hrvatske, pa ni ove Hrvatske koja zagovara i promoviše sva ljudska prava i sva nacionalna prava", rekao je Josipović novinarima poslij polaganja vijenaca kod Spomen krsta hrvatskim braniteljima.

On je dodao da je na svečanosti izraženo poštovanje prema velikoj pobjedi hrvatske vojske i policije kojom je oslobodjena zapadna Slavonija.

"Drago mi je da je ovde bila i delegacija Srpskog demokratskog foruma, to je znak da naše društvo ide prema pomirenju i pravoj evropskoj zajednici svih svojih gradjana", ocijenio je Josipović.

Ministar branitelja Predrag Matić rekao je da se Hrvatska "ne nasljađuje ničijim porazom, ali ima pravo da slavi svoju pobjedu".

"Aktivna saradnja dva tužilaštva"

Srpsko tužilaštvo za ratne zločine saopštilo je da u rasvetljavanju ratnih zločina nad srpskim civilima u akciji "Bljesak" aktivno saradjuje sa Državnim odvjetništvom Hrvatske, između ostalih i u predmetu "Medari". Saradanaj je uspostavljena "u želji da se regionalnom saradnjom otkriju počinioci ratnih zločina", navodi se u saopštenju.

Od ukupno 12 osoba, neposredno i preko Službe MUP-a Srbije za otkrivanje ratnih zločina, srpsko tužilaštvo je "prikupilo obaveštenja o svim njima poznatim okolnostima smrtnog stradanja njihovih najbližih, prvog dana akcije "Bljesak", 1. maja 1995, kada je u Medarima ubijen 21 srpski civil.

Na osnovu informacija o ekshumacji, obdukciji i identifikaciji stradalih u selu Medari kod Nove Gradiške, srpsko tužilaštvo navodi da je utvrdilo "da najbliži srodnici većeg broja smrtno stradalih imaju prebivalište u Srbiji i da su srpski državljani".

U julu 2010. , na mesnom groblju u selu Medari, ekshumirano je 28 tela iz zajedničke grobnice nastale tokom akcije "Bljesak", medju kojima je deset žena i tri deteta, od kojih je najmladje imalo osam godina.

Na osnovu sumnje da je na štetu stanovnika Medara izvršeno krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prikupljena dokumentacija je, na osnovu Sporazuma o saradnji u progonu učinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, dostavljena hrvatskim kolegama 15. juna 2012. godine, dodaje se u saospštenju.

(Izvor:B92)