Te informacije obradovale su Evropsku Komisiju, a njen potpredsjednik Frans Timermans kaže da su Evropljan počeli da kritički razmišljaju.

“Dobra vijest je ta da sve više građana kritički razmišlja o informacijama koje do njih dolaze i da su sve svjesniji toga da neko pokušava manipulisati  sadržajem koji čitaju, da neko pokušava manipulisati njihovim mišljenjem pa na kraju i njihovim glasanjem. Za legitimitet evropske demokratije ključno je da građani iskoriste svoje pravo glasa.“ kazao je Timermans.

 Evropljan počeli da kritički razmišljaju kaže Timermans

Izgleda da nadolazeći izbori za Evropljane neće biti kao oni dosadašnji i već sada od evropskih zvaničnika traže mjere kojima će im se garantovati da će izbori biti pošteni i sigurni. Građani Unije traže što više informacija ne samo o izborima već i o novim licima na političkoj sceni. Toga su političari svjesni.

“Radimo na borbi protiv nezakonitih manipulacija podacima i protiv širenja dezinformacija kao i većoj otpornosti naših izbora. Ali, zato nam je potrebna i saradnja nacionalnih vlada i svih političkih stranaka EU. Pitanja sa kojima se naši građani suočavaju možemo riješiti samo ako djelujemo zajednički.”poručuje komesarka za pravosuđe Vera Jurova.

Na izborima za Evropski parlament održanim prije četiri godine jedva da je 42 procenta Evropljana dalo svoj glas. Sada ih se očekuje veći broj uprkos strahovima koje reflektuju. Sada ih skoro polovina traži informacije o tome kako Unija utiče na njihov svakodnevni život a trećina ih traži nove i mlade ljude u evropskoj politici.

Prema Eurobarometru 61 % građana Unije zabrinuto je da se rezultatima izbora može manipulisati putem sajber napada, 59 % zabrinuto je zbog stranih aktera( većina pri tom misli na Rusiju) i kriminalnih grupa koje mogu uticati na izbore, 67 % zabrinuto je da se lični podaci prikupljeni sa interneta mogu iskoristiti za slanje ciljanih političkih poruka.

Ipak, većina (74 – 81 %) smatra da se te prijetnje mogu otkloniti na sljedeće načine: poboljšanjem transparentnosti društvenih mreža, pa i uvođenjem obaveze da se iz oglasa na internetu jasno vidi ko stoji iza reklamne poruke, pružanjem jednakih prilika svim političkim strankama da putem internet servisa privuku pažnju glasača, omogućivanjem kandidatima i političkim strankama da objavljuju odgovore na društvenim mrežama i što je najzanimljivije,  uvođenjem predizborne ćutnje na internetu po uzoru na tradicionalne medije.

Evropska Komisija tvrdi da preduzima brojne mjere protiv dezinformisanja. Velike tehnološke kompanije prošlog su mjeseca potpisala kodeks prakse za borbu protiv dezinformacija, koji ima za cilj povećanje  transparentnost plaćenog političkog oglašavanja na internetu. Evropska komisija i Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) završavaju zajednički akcioni plan protiv širenja dezinformacija, čiji je cilj omogućiti koordinisani odgovor na nivou Unije i država članica na tu opasnost. Taj plan trebalo bi da se donese u sljedećih nekoliko nedjelja.