"Okruženje karakteriše umjeren i manje uravnotežen rast svjetske ekonomije“, navela je generalna direktorica Direktorata za ekonomsku i razvojnu politiku u Ministarstvu finansija, Iva Vuković i dodala da na ova kretanja značajno utiču rastuće geopolitičke tenzije, trgovinske restrikcije između SAD i Kine, nestabilnost cijena sirovina i rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da Svjetska banka i MMF su za zemlje Zapadnog Balkana revidirali svoje projekcije naviše tako je projekcija za zemlje ZB na nivou od 3,5% dok je za Crnu Goru SB revidirala projekciju za 2018. godinu na 3,8 odnosno za cijeli 1 p.p. više u odnosu na prvobitne projekcije.

Vuković je izjavila da je 2017. godine nivo investicija bio u vrijednosti od 1,1 milijardu eura, i da bi prema posljednjim projekcijama Vlade ovaj nivo investicija na kraju ove godine trebao da bude blizu 1,5 milijarde eura i da su ostvarenim rezultatima ekonomskog rasta doprinijeli i odlični prihodi od turizma, koji su za devet mjeseci rasli po stopi od 8,3%, i čime je dostignut nivo prihoda od turizma koji je ostvaren tokom cijele 2017. godine; predviđa se da će prihodi od turizma u 2018. premašiti 1 milijardu eura.

„Od indikatora sa proizvodne strane iako su svi indikatori ostvarili značajne stope rasta posebno bih izdvojila rast industrijske proizvodnje koja je rasla po stopi od 24% i značajan rast električne energije koja je zasnovana na povoljnim hidrološkim uslovim a ali i na novim kapacitetima“, istakla je Vuković.

Pozitivni trendovi u ekonomskom smislu odrazili su su se i na kretanje indikatora na tržištu rada i posljednji dostupni podaci za 9 mjeseci ukazuju da je porasla stopa aktivnosti radne snage na 57,6%.

Zaposlenost je rasla po stopi od 3,1%, dok je stopa nezaposlenosti dodatno smanjena na 14,1%. 

„Deficit tekućeg računa je ostvario rast od 32% i to je posljedica spoljnotrgovinskog deficita i smanjenog suficita primarnih dohodaka. Deficit robne razmjene iznosio je 1,5 milijardu eura dok smo imali suficit usluga koji je rastao za 11,2%. Neto izvoz je negativan, međutim očekujemo da snažan uticaj turizma i izvoza metala smanji negativan doprinos neto izvoza realnom rastu BDP-a. Prema projekcijama Vlade deficit tekućeg računa na kraju ove godine biće u vrijednosti od 18,1 % BDP-a i to je za 2 procentna poena više od  2017. godine“, saopštila je Vuković.

Projekcija je da će do kraja godine deficit javnih finansija biti u vrijednosti od 135,5 miliona eura ili 2,9% BDP-a. Budžetski deficit će biti 173,1 milion eura ili 3,8% BDP-a dok će lokalna samouprava ostvarivati suficit 37 miiona eura  ili 0,8% BDP.

Javni dug na kraju 2018. godine će biti 3,2 milijarde eura ili 70,9% BDP, dok će državni biti u vrijednosti 3,1 milijardu eura ili 68% BDP.

„Prioriteti u narednom periodu ostaju dinamiziranje ekonomskog rasta i jačanje konkurentnosti privrede, nastavak realizacije projekata u svim oblastima, implementacija mjera iz fiskalne strategije kako bi se održala stabilnost javnih finansija i dalje sprovđenje mjera i politika sa ciljem privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta i rast zarada u privatnom sektoru“, kazala je Vuković.

Odgovarajući na pitanje novinara šta će biti najznačajniji rizici u narednom periodu, Vuković je izjavila da je Ministarstvo finansija prilikom izrade projekcija ekonomskog rasta uzelo u obzir rizike iz međunarodnog okruženja, kao i unutrašnje rizike koji bi mogli ugroziti ekonomski rast u narednom periodu.

Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je, zaključujući raspravu po ovoj tački dnevnog reda, da očekuje od ministara kreativnost i brzo donošenje odluka, ali istovremeno i štednju odnosno racionalno ponašanje u potrošnji.

„Od danas do 2020. godine naš uspjeh mjeriće se prije svega odnosom prema državnom novcu, a ne samo prema investicijama koje su tu. Time stvaramo pretpostavke da benefite našeg privrednog rasta osjete građani“ – poručio je premijer.