Prema istraživanju objavljenom u časopisu Kancer Džornal for Klinikens, do 2012. prekomjerna tjelesna težina bila je odgovorna za oko 544.300 slučajeva karcinoma širom svijeta.
Dok su gojazne osobe doprinosile sa samo jedan odsto karcinoma u nerazvijenim zemljama, one su činile sedam do osam odsto oboljelih od karcinoma dijagnostifikovanih u nekim visoko razvijenim zapadnim zemljama, kao i na Bliskom istoku i u sjevernoafričkim nacijama.
"Mnogo ljudi ne zna za vezu prekomjerne tjelesne težine i karcinoma. Nastojati da se postigne zdrava tjelesna težina i održavati je, veoma je važno i može smanjiti rizik od pojave karcinoma", kaže autorka studije Huna Sung iz Američkog društva za borbu protiv raka u Atlanti.
Broj gojaznih ljudi raste širom svijeta od 1970-ih, navode naučnici.
Prema podacima prikupljenim do 2016. godine 40 odsto odraslih i 18 odsto djece školskog uzrasta je gojazno, što čini ukupno gotovo dve milijarde odraslih i 340 miliona djece širom svijeta.
Foto: Ilustracija
Dok je udio gojaznog stanovništva naglo porastao u većini zemalja, skok je naizraženiji u nekim siromašnim i srednje razvijenim zemljama koje su prihvatile zapadni stil života s premalo vježbanja i previše nezdrave hrane, navode autori istraživanja.
"Simultani rast prekomjerne tjelesne težine u gotovo svim zemljama, vjeruje se, podstaknut je velikim dijelom promjenama globalnog prehrambenog sistema koji promoviše hranu bogatu kalorijama i siromašnu hranljivim sastojcima uz smanjenje mogućnosti za fizičku aktivnost", kaže Sung.
Povezanost s rizikom za 13 vrsta tumora
Gojaznost je definitivno povezana s povećanim rizikom za 13 vrsta karcinoma koji pogađaju dojke, debelo crijevo, matericu, jednjak, bešiku, bubrege, jetru, jajnike, želudac, štitnu žlijezdu, mozak i kičmenu moždinu, kao i ćelije krvi.
Nedavna istraživanja povezala su prekomjernu težinu s rizikom tumora prostate, kao i karcinomima usne duplje, odnosno jednjaka.
Nacionalno bogatstvo najočigledniji je sistemski pokretač gojaznosti stanovništva, navode autori studije.
Ekonomsku tranziciju prema bogatijoj ekonomiji prati okruženje koje podstiče gojaznost - sa svakih 10.000 američkih dolara porasta nacionalnog dohotka po glavi stanovnika ide i povećanje indeksa tjelesne mase odraslih osoba od 0,4, navode autori istraživanja.
Gojaznost nije česta u nekim bogatim azijsko-pacifičkim zemljama, što je vjerovatno rezultat konzumiranja zdravije hrane, poput ribe i povrća i unošenja manje kalorija kao i fizičkih aktivnosti tokom dana.
Rad daje nove dokaze o potrebi donošenja političkih odluka koje promovišu zdrave prehrambene navike i vježbanje kao put borbe protiv gojaznosti i smanjivanja globalnog tereta koji predstavljaju karcinomi, smatraju autori istraživanja.
Promjene u ishrani mogu uključivati donošenje zakonskih propisa o izbacivanju trans-masti iz prehrambenog lanca, smanjivanje šećera uvođenjem poreza na zaslađena pića, podsticaje za povećanje unosa povrća i voća i ograničavanje veličina porcija i pakovanja hrane kako bi se smanjio unos kalorija i time rizik za gojaznost.
Foto: Ilustracija
Gradsko stanovništvo treba podsticati na više šetanja, osigurati pristupačni javni prevoz i staviti na raspolaganje otvorene prostore poput parkova ili staza za šetanje i vožnju bicikla.
Hina/Rojters
Komentari