"Tri člana odbora od ukupno pet prisutnih glasali su protiv predloženih dokumenata. Kao predsjednik Odbora za finansije, ekonomiju i razvoj ukazao sam na evidentne manjkavosti ponuđenog predloga. Podsjećam da je Klub odbornika Demokratske Crne Gore Pljevlja na javnoj raspravi, ali i u pisanoj formi podnio predloge za izmjene i dopune Nacrta budžeta", kazao je Milojica Tešović, odbornik Demokrata u SO Pljevlja.

On je naveo da lokalna vlast nije imala sluha da prihvati primjedbe Demokratske Crne Gore, već je javnoj raspravi pristupila samo formalno.

Dodajući da, Demokratska partija socijalista čak nije uvažila ni mjere socijalne politike Demokrata, a to su prije svega kako je kazao, besplatni udžbenici za sve đake prvog razreda osnovne škole, veća sredstva za novorođenčad i jednokratnu pomoć za bračne parove na ruralnom području.

"Podsjećam radi javnosti, da  predlog Budžeta Opštine za 2019. godinu kao instrument ekonomske politike nije dao rješenja za mnoge probleme sa kojima se godinama suočavamo. Iako su formalno pozicije Budžeta dobro posložene, suštinski gledano stari problemi koji se godinama gomilaju i dalje se ne rješavaju pa će očigledno čekati neka bolja vremena. Stoga Budžet niti je realan, niti je razvojni, a problemi ostaju isti, naročito zagađenje vazduha i kontinuirano narušavanje životne sredine,-i dalje nedostaje izgrađeno i uređeno postrojenje za preradu vode (kapitlnim Budžetom su za te namjene opredjeljena sredstva u simboličnom iznosu), i dalje je nedovoljno ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu ( uprkos određenim pomacima u poslednjih nekoliko godina), dotrajala i zastarjela vodovodna i kanalizaciona mreža zahtijeva značajna ulaganja (što se ne planira ni ovim Budžetom), loša putna infrastruktura na ruralnom području i visoka zaduženost Opštine", pojasnio je Tešović.

On je istakao da, što se tiče realnosti Budžeta, stoji ocjena da je planiran u nerealnom iznosu kao i ranijih godina. Dodajući da je u 2016. godini planiran je budžet u iznosu 19,2 a ostvren je sa svega 10,8 miliona eura ili 56%, a takav trend nastavljen je i u 2017. godini gdje procenat ostvarenja budžeta iznosi svega 60% (planirano 20,8 a ostvareno 12,6 miliona eura).

Prema njegovim riječima, ostvarenje budžeta prema podacima koji su saopšteni nedavno do sredine novembra iznosi 61% (ostvareno 11, a planirano za godinu dana 17,9 miliona eura). Takođe, kaže da je simptomatičan podatak da se Budžetu Opštine duguje 7,3 miliona eura.

Tešović na osnovu navedenog postavlja pitanje "šta je preduzeto i šta je planirano u cilju naplate navedenih potraživanja?

On je ocijenio da se do zaključka dolazi ako se analizira struktura planiranih prihoda: na poreze otpada 6.396.700,00 eura ili 38,8%, na takse 100.000,00 eura ili 0,60%, na naknade5.515.000,00 eura ili 33,48%, na ostale prihode 440,000,00 eura ili 2,67%, na primanja od prodaje imovine 20.000,00 eura ili 0,12%, na primanja od otplate kredita i prenesena sredstva iz prethodne godine 159.000,00 eura ili 0,9%, na donacije i transfere 2.978.500,00 eura ili 18,08%, na pozajmice i kredite 863.100,00 eura ili 5,24%.

"Kao što se vidi, bilansna ravnoteža budžeta uspostavlja se uzimanjem kredita u iznosu od 863.100,00 eura. Na drugoj strani nije planiran prihod od takse koju plaćaju zagađivači u skladu sa Zakonom o životnoj sredini. Izgleda da se lokalna vlast unaprijed odrekla ovog značajnog prihoda. Naime, po Zakonu imali smo pravo da uvedemo ekološku taksu kao naknadu i da je naplatimo od najvećih zagadjivača u Pljevljima (Elektroprivreda sa Rudnikom uglja,Vektra i Gradir Montenegro). Istina, bilo je pokušaja od strane lokalne samouprave da se to pitanje riješi, ali je to spriječila Vlada Crne Gore zato što na Odluku Opštine Pljevlja nije data saglasnost. Međutim, činjenica je da predstavnici lokalne vlasti nijesu dovoljno bili uporni da bi istrajali u uvođenju ekološke takse", kazao je Tešović.

On je naveo da naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa planirane su u iznosu 5.515.000 eura ili 33,48% od ukupnih planiranih prihoda.

Prema njegovim riječima to predstavlja prihod koji značajno utiče na neostvaranje planiranih  prihoda i kako stoje stvari neće se realizovati u planiranom obimu.

"Naknade za korišćenje prirodnih bogatstava, a u prvom redu naknade za korišćenje šuma, ne ostvaruju se u planiranom iznosu,  a lokalna vlast nema instrumenata da na to utiče jer je to ustupljeni prihod od strane države", pojašnjava Odbornik Demokrata.

Tešović je rekao da se na državnom nivou ne preduzimaju mjere da se takva praksa promjeni.

Dodajući da se prilikom zaključivanja Ugovora o koncesijama koncesionar, a u ovom slučaju „Vektra Jakić“ imala je obavezu da obezbijedi bankarsku garanciju kao obezbeđenje plaćanja, ali je Ugovor zaključen bez bankarske garancije.

Ocjenjujući da ako se ne poštuje Ugovor pokreće se postupak za njegovo raskidanje, a ne da se isti održava na štetu građana.

Odbornik Demokrata je stakao da se lokalna samouprava suočava sa poteškoćama u naplati potraživanja naknada za korišćenje prirodnih bogastava, u prvom redu naknada za korišćenje šuma koje su u ovoj godini planirane u iznosu 3.470.000 eura. Dosadašnja praksa kako je kazao, je pokazala da se Budžet Opštine u većini slučajeva nije ostvario u planiranom iznosu zbog  ovih problema.

On navodi da zbog nemogućnosti naplate ovog značajnog prihoda, Budžet Opštine neće se ostvariti ni u 2018. godini (ostvareno do novembra 11 miliona, a planirano 17,9 miliona eura)i dodaje da je i dalje visoka zaduženost Opštine koja sada iznosi 17,7 miliona eura.

"U 2019. godini za otplatu dugova predviđeno je da se izdvoji 4.495671 eura je uticalo da se kapitalni budžet planira tek u iznosu 5.332.845 eura, odnosno tek trećina od ukupno planiranih sredstava što doprinosi da se mnogobrojni problemi ne mogu riješiti. Dakle, Demokratska Crna Gora je opravdano i argumentovano ukazala da Budžet opštine Pljevlja za 2019.godinu, nije dobar i nije u interesu razvoja grada", poručio je Tešović