Hidroenergetski projekat "Gornji horizonti" vrijedan gotovo milijardu dolara (blizu 700 miliona eura) u centru je višegodišnje polemike.

Projekat bi trebalo da bude završen na prodručju Istočne Hercegovine.

O investiciji početoj u bivšoj Jugoslaviji, prije više od pola vijeka, vode se žestoke rasprave, između onih koji zagovaraju energetsku isplativost i onih koji tvrde da će se njegovom implementacijom prouzrokovati ekološka katastrofa u dolini Neretve.

Smanjen dotok slatke vode

Radovi na poljoprivrednim dobrima u dolini Neretve u punom su jeku. I ove godine tržišta u regiji bit će snabdijevena brojnim plodovima voća i povrća s ovog područja.

Ali,to podrazumijeva i daljnje preusmjeravanje ka novosagrađenim akumulacijama voda koje se prirodno ulijevaju u Neretvu.

Smanjen protok slatke vode znači ujedno i prodiranje mora dublje u unutrašnjost.

Prema riječima poljoprivrednika, negativne posljedice već se osjećaju u nasadima agruma na nekim područjima u dolini Neretve.

Ističu da se se ovom problemu treba pristupiti sistemski, jer je u dolini zasađeno 2.500 hektara agruma, na kojima se godišnje ubere oko 100.000 tona plodova.

U Metkoviću se, prema riječima tamošnjih stanovnika, lovi morska riba. Sve je manje one slatkovodne. Na pojedinim sistemima za navodnjavanje velikih obradivih površina već izlazi slana voda.

Razloga za ponovno preispitivanje projekta „Gornji horizonti" ima mnogo kažu iz inicijative građana Spasimo dolinu Neretve.

"Dolina Neretve je jedno od područja Republike Hrvatske sa najvećom nezaposlenošću. Većinu svojih prihoda upravo crpi iz poljoprivrede. Kada bi poljoprivreda nestala ili bi bila bitno ugrožena to bi zasigurno uzrokovalo izlazak stanovništva doline Neretve", govori Ante Šprlje iz inicijative Spasimo dolinu Neretve.

Ovi projekti nikada ne bi prošli u Evropskoj uniji, tvrde iz ekoloških udruženja i ističu kritike Evropske komisije upućene Hrvatskoj.

"Espo konvencija je pokrenuta. Studija uticaja HE Dabar na okoliš se sada dopunjava na zahtjev ministra Zmajlovića. Evropska komisija poslala je vrlo oštre kritike na račun hrvatske politike zaštite okoliša. Posebno kritikuju odnos prema rijekama Neretva i Ombla", govori Ana Musa iz eko-udruženja Lijepa naša.

"Gornji horizonti" trebali bi Hrvatskoj donijeti nešto više električne energije. Istovremeno, Hrvatskoj u delti Neretve, zbog pada vodostaja donosi katastrofu upozoravaju i predstavnici gradova u tom području i traže zaštitu.

Poziv Vladi Hrvatske

"Nije samo u pitanju dolina Neretve. Pitanje je reflektiranja tog projekta i na Malostonski zaljev kao zaštićeno područje, prvenstveno radi školjaka. Isto tako i na temperature mora koje se u ovom trenutku ne mogu predvidjeti, a odnose se na dubrovačko područje", kaže Krešimir Vejić, gradonačelnik Ploča.

"Odnos Zagreba prema ovom dijelu države je nikakav. Nikakav! Da nema nas ekologa, ni vlast u županiji ne bi znala šta se dešava. Nisu krivi što ne znaju, jer ih iz Zagreba niko ne informiše", govori Musa.

I Svjetski fond za prirodu pozivao je Vlade Hrvatske i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička strateška procjena utjicaja na okoliš svih planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom.

(Izvor:AlJazeera)