Pred Višim zemaljskim sudom u njemačkom Minhenu, uz oštre mjere sigurnosti i ogromni medijski interes, počinje suđenje neonacističkoj grupi Nacionalnsocijalističko podzemlje (NSU), optuženoj da je proteklu deceniju sijala smrt među strancima u Njemačkoj i ubila osam Turaka, jednog Grka i jednu njemačku policajku.
Ovo suđenje, koje se naziva i procesom vijeka i njemačkim „Breivik“ procesom, počinje u atmosferi napetosti i emocija i u sjenci velikih nesporazuma sa turskim medijima, kojima ovaj sud, u prvobitnoj akreditaciji, među 50 novinarskih mjesta u sudnici nije dodijelio ni jedno jedino, obrazlažući to malim brojem mjesta u sudnici i činjenicom da su akreditacije dodjeljivali hronološki.
Turski mediji i političari su se, zatim, ozbiljno pobunili i tražili pravdu pred Saveznim ustavnim sudom.
Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu zahtijevao je mjesta za turske medije i poslanike turskog parlamenta u sali suda i o tome razgovarao i sa šefom njemačke diplomatije Guidom Westerwelleom.
Poslije tužbe turskih medija nezadovoljnih odlukom, minhenski sud je, ipak, donio odluku da se za početak suđenja, koje je prvobitno bilo zakazano za 17. april, pomjeri za 6. maj, a da u okviru novih akreditacija turski mediji dobiju četiri mjesta.
Uništavanje dokumenata
Kada je riječ o samom procesu protiv Beate Zschaepe, kao jedne od osnivača NSU grupe, ona mora odgovarati zbog ubistva u deset slučajeva, 28 pokušaja ubistva, članstva u terorističkoj organizaciji, podmetanja požara i nasilne iznude, prenose mediji.
Zschaepe i njena „družina“ izazvali su i pometnju i ostavke vodećih ljudi u redovima Savezne službe za zaštitu Ustava, koja se tereti da je krajem 2011. godine uništila dokumente o operaciji nazvanoj „Rehnsteig“, na sam dan kada je oficijelno saopšteno da je kod neonacista pronađeno oružje kojim su ubijeni migranti.
Njemačka vlada se, u međuvremenu, izvinila i porodicama žrtava neonacističke grupe NSU i isplatila na ime odštete, blizu milion eura.
Ko je NSU, grupa koja je svoj neonacizam potvrđivala, kako se tereti, ubistvima stranaca?
Istraga polazi od toga da su NSU osnovali najmanje troje ljudi - Zschaepe, baštovanka po struci, jedina živa, zatim jedan profesorski sin i jedan pomoćni građevinski radnik.
Najmanje njih troje, Zschaepe (36), Uwe Mundlos (38) i Uwe Boehnhardt (34) koji su živjeli u Zwickau, u jednoj staroj, lijepoj vili, a novac zarađivali krađama, su kao grupa Nacionalsocijalističko podzemlje u posljednjih desetak godina, kako se sumnjiče, ubijali strance po Njemačkoj i to snimali, ali su ih i pljačkali i napadali.
Mundlos i Boehnhardt su prošle godine pronađeni mrtvi, a Zschaepe je uhapšena.
"Kofer-bombe"
Za Mundlosa se kaže da je bio beskrupulozan „mislilac“, profesorski sin, dobro vaspitan, koga njegovi bivši drugovi iz razreda opisuju kao neupadljivog i ljubaznog.
On je svog invalidnog brata gurao u kolicima kroz naselje gdje su živjeli, slušao muziku i posjećivao sudske procese, vođene protiv onih koji su osporavali holokaust. Rado je crtao, a na zidu u njegovoj sobi bio je portret Hitlerovog zamjenika, Rudolpha Haessea, koji je Mundlos lično nacrtao.
Boehnhardt, pomoćni građevinski radnik, bio je čovjek oružja i skoro uvijek sa sobom nosio 30 centimetara dugi bodež, a iz „lijeve scene“ se kaže da je onaj ko je vidio ovog mladića, odmah bježao.
Ovih troje ljude je planiralo rat protiv države i u početku su pravili „kofer-bombe“, uz nalijepljeni kukasti krst i to slali lokalnim medijima.
Policija je u jednoj garaži, koju je Zschaepe iznajmila, 1998. godine otkrila „bombašku radionicu“ sa više od jednog kilograma TNT-a.
Na početku „maratona ubistava“ ubijena su 2000. i 2001. godine dva Turčina u Nurnbergu, koji je za neonaciste grad mitskog značenja, jer je tu Hitler održavao partijske kongrese svoje stranke.
Do 2007. godine ubijeno je ukupno osam Turaka, jedan Grk i jedna njemačka policajka, a štampa piše da je „trojka“ svoje žrtve snimala za propagandni film.
(Izvor:AlJazeera)
