Bivši predsjednik Josipović ipak smatra da to neće pokvariti odnose Hrvata i Italijana.

Skandalozno svojatanje Istre i Dalmacije predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi u nedelju (10.2.) u Bazovici kod Trsta, odjeknulo je u Sloveniji i Hrvatskoj poput groma iz vedra neba.

Proteklih nekoliko godina, zapravo skoro čitavu deceniju, traje svojevrsno primirje kada je riječ o bolnim pitanjima fojbi i esula, koja su godinama, pa i decenijama, opterećivali odnose Hrvatske i Slovenije na jednoj i Italije na drugoj strani, piše "Dojče vele". 

No, šta je zapravo tačno rekao Tajani? Svoj govor u Bazovici, mjestašcu pored Trsta koje uglavnom nastanjuju Slovenci, i u kojem se svake godine organizuje komemoracija za italijanske žrtve s kraja Drugog svjetskog rata, Tajani je zaključio neočekivanom porukom: „Živio Trst! Živjela italijanska Istra! Živjela italijanska Dalmacija! Živeli italijanski esuli i vrijednosti naše domovine!“ Prije toga, još je poručio milionima Italijana koji žive u Venecueli da neće da dozvoli ponavljanje „komunističke diktature kao Titove“ u njihovoj zemlji. 

U odvojenoj izjavi novinarima, Tajani je rekao da će, kao Italijan, rodoljub i predsjednik Evropskog parlamenta učiniti sve da skrene pažnju Brisela na posleratne događaje i žrtve fojbi, što je italijanski naziv za kraške jame u koje su partizani, pobjednici na kraju Drugog svjetskog rata, bez suđenja bacali vojnike i civile. Onima koji negiraju fojbe, Tajani je poručio da ih je pobijedila istorija, nazivajući one koji negiraju taj zločin „saučesnicima u zločinu“. „Tu je na hiljade nevinih žrtava koje su ubijene samo zato što su bili Italijani i katolici“, rekao je Tajani, nazivajući žrtve ubistava žrtvama rata i antiitalijanskog neprijateljstva, koje su ubili „vojnici s crvenom zvijezdom, samo zato što nisu spustili italijanske zastave“. 

Fojbe i Aušvic 

U Bazovici je bio i zamjenik italijanskog premijera i ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini, koji je zločin u Bazovici izjednačio sa zločinom u Aušvicom. Prema njegovim riječima, djeca koja su stradala u Aušvicu, jednaka su djeci koja su stradala u fojbama, jer ne postoje mučenici A i mučenici B. Zato su i zločinci jednaki. „Jedni i drugi su zločinci“, uvjerava lider desničarske Lige. 

Tajanijeva i Salvinijeva izjava izazvale su burne reakcije u Hrvatskoj i Sloveniji. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je ranije Tajanija nazivao „istinskim prijateljem“ i „poznavaocem Hrvatske“, najoštrije je osudio Tajanijevu izjavu, rekavši da u njoj prepoznaje „tragove teritorijalnih pretenzija i revizionizma“. Plenković je nazvao Tajanija kako bi mu izrazio nezadovoljstvo njegovom izjavom, zatraživši objašnjenje. 

Na Tviteru se oglasila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je poručila da temelji Evropske unije ne počivaju na neprihvatljivim vrijednostima revizionizma i iredentizma koji su prisutni u Tajanijevom govoru, iako je i sama u više navrata bila prozivana zbog revizionističkih izjava. 

Reagovali su i drugi najviši zvaničnici, kao i hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu. Liberalni poslanik Ivan Jakovčić poručio je Tajaniju da, kao predsjednik Evropskog parlamenta, više ne uživa njegovo povjerenje. 

Slično je bilo i u Sloveniji. Premijer Marjan Šarec žestoko je poručio da je riječ o „istorijskom revizionizmu bez presedana“, podsjetivši da je cilj fašizma bio „uništenje slovenskog naroda“. Upozorio je na falsifikovanje istorije u Sloveniji, ali i s italijanske strane granice, u čemu, nažalost, učestvuju i visoki evropski zvaničnici. 

Predsjednik Borut Pahor, u otvorenom pismu italijanskom kolegi Serđu Matareli poručuje da su neprihvatljive izjave kojima se želi da se stvori utisak da se u slučaju fojbi radilo o etničkom čišćenju, s obzirom na to da je i Matarela na nedeljnoj svečanosti u Rimu rekao da žrtve fojbi nisu posljedica osvete za fašizam, već rezultat etničkog čišćenja. 

Etničko čišćenje, a ne odmazda 

Naposljetku, oglasio se i sam Tajani, koji je na početku plenarnog zasijedanja Evropskog parlamenta u Strazburu poručio da u njegovim izjavama nije bilo nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i Sloveniji, rekavši da nikoga nije želio da uvredi i da mu je žao ako su njegove riječi pogrešno shvaćene. 

No Tajani je i u toj kratkoj izjavi rekao da „hiljade nevinih žrtava“ na italijanskoj strani nisu samo žrtve odmazde, već da se radilo o „neprihvatljivoj mržnji“, koja je bila i „ideološka i etnička i društvena“, jer je među žrtvama bilo mnogo onih koji nisu imali veze s fašistima. 

Tajanijeva i Matarelina interpretacija tog zločina i njegovih uzroka radikalno odstupa od prevladavajuće interpretacije u Hrvatskoj i Sloveniji, prema kojoj taj zločin predstavlja isključivo odgovor na zločine italijanskih fašista nad Slovencima i Hrvatima, a ne etničko čišćenje. 

Sličnu poruku, samo u radikalnijoj formi, poslao je 2007. tadašnji italijanski predsjednik Đorđo Napolitano, koji je za fojbe okrivio „ekspanzionističke Slovene“ i „krvoločne slovenske varvare željne osvete“. Napolitanova izjava izazvala je buru u Sloveniji i Hrvatskoj, a tadašnji predsjednik Stipe Mesić optužio je Napolitana za rasizam. 

Verbalni sukobi i napetosti prevladani su tek nekoliko godina kasnije, 2010, kada su se tadašnji predsjednici triju zemalja – Napolitano, Ivo Josipović i Danilo Tirk – sastali u Trstu na znamenitom koncertu pomirenja. Otvorena je nova stranica u odnosima triju zemalja, što je sada dovedeno u pitanje Tajanijevom izjavom. 

 

Dojče vele