Iako Paša, koji je postao član domaćinstva ruskog predsjednika, vodi porijeklo sa Šar-planine, svjetlost dana ugledao je u Petrovaradinu, u uzgajivačnici "Ćulibrk", piše Anadolija.

Uzgajivač Dragan Ćulibrk kaže da se takva čast vjerovatno događa jednom u životu, ali da je to odlična prilika i da se promoviše jedna od najstarijih registrovanih rasa pasa na svijetu. Uostalom, za kratko vrijeme, kada se saznalo odakle je Paša došao, njegova uzgajivačnica postala je adresa na koju su svraćale mnoge novinarske ekipe.

Tata Božo i majka Bajka od Ćulibrka, višestruka šampionka svoje rase, roditelji malog Paše, nisu bili u Petrovaradinu već u Temerinu, kod Draganovih roditelja, gdje se takođe njeguje loza šarplaninaca.

Putin na koljenima pred Pašom 

Kako navodi, Dragan nije mogao ni da pretpostavi kod koga će štene šarplaninca završiti kao poklon kad su ga kontaktirali iz Kabineta Predsjednika Srbije.

“Najbliži saradnici predsjednika Vučića imali su jako dobre informacije o šarplanincima. Ja jesam u redu boljih odgajivača, ali je čast pripala da mene baš odaberu od odgajivača koji se bave tom rasom”, navodi Dragan Ćulibrk za Anadoliju.

On je rekao da je bio iznenađen koliko su Vučićevi saradnici znali o šarplanincima do najsitnijih detalja koje ni mnogi odgajivači ne znaju, te su na osnovu tih kriterijuma i birali štene.

“Nisam naslutio da će baš ići na poklon Putinu. Kada sam to saznao, naravno, bila je velika sreća i oduševljenje da baš iz našeg dvorišta pas završi u rezidenciji predsjednika Rusije”, ističe Dragan.

Foto:Anadolija 

Ime Paša nije dobio u odgajivačnici već su ga imenovali saradnici predsjednika Srbije, po jednom od rodonačelnika, stubom rase šarplaninac koji je živeo sedamdesetih godina prošlog vijeka.

“Taj pas se zvao Aris matori Paša i pored njega ima još tri psa čuvena i danas su u većini linija sadašnji šarplaninci u uzgajivačnicama njihova genetika.”

Na polemiku koja je nastala u javnosti da li je Putin svoj poklon s četiri noge odnio u Rusiju ili ga je ostavio u Beogradu, Dragan odgovara činjenicom da je sjutradan, po povratku predsjednika Rusije u Moskvu, stigao poziv iz Putinovog kabineta na njegov telefon.

“Kontaktirali su me da im pošaljem spisak šta pas jede, pa sam morao to napismeno da navedem, šta tačno učestvuje u njegovoj ishrani”, objašnjava naš sagovornik.

On dodaje da najviše uzgajivača Šarplaninaca ima u Srbiji kao matičnoj zemlji ove rase, ali da je ova pasmina posebna jer zahtijeva veći prostor i ne može se uzgajati veliki broj jedinki na skučenom prostoru, odnosno da su uzgajivači šarplaninaca prije svega ljubitelji pasa i entuzijasti, jer se u ovaj hobi mora mnogo ulagati kako u adekvatan prostor tako i u ishranu, pa prodaja štenaca, zapravo, više pokriva troškove nego što donosi zaradu.

 Poklon od strica razvio ljubav prema psima 

Kako kaže, sa šarplanincima je u dodiru od 1992. godine kada je na poklon od strica dobio dvije ženke šarplaninca  i tako je počela ljubav prema ovoj rasi pasa. Posećivao je izložbe, izučavao kinologiju, upoznavao se s karakteristikama i danas ima jednu od najboljih odgajivačnica ove rase na svijetu. Na svijetu, jer najviše odgajivača upravo ima u matičnoj zemlji šarplaninaca, a to je Srbija.

„Punih 27 godina se ja time bavim i za tih skoro tri decenije prošlo je dosta pasa kroz odgajivačnicu. Bilo je tu dosta i uspjeha i na izložbama i manifestacijama i mogu da se pohvalim da dosta odgajivača danas imaju pse preko mojih pasa. Ovo što je štene iz moje odgajivačnice poklonjeno ruskom predsjedniku je kruna na sav taj rad i jako veliko priznanje i čast“, ističe Dragan.

Foto:Anadolija

Ova rasa pasa, čiji se genetski korijeni nalaze na Šar-planini gdje su štitili stada ovaca od medveda i vukova, registrovana je kao “Jugoslovenski ovčar – Šarplaninac”.

„Šarplaninac je 41. registrovana po redu rasa na svijetu. Standardizovao je profesor Slobodan Pavlović, naš čovjek koji je doktorirao na Sorboni u Francuskoj, inače, rodom iz Smedereva. On je 1939. godine napisao standard za rasu šarplaninac. Ono što šarplanince po karateru odlikuje jeste da je on miran i dobroćudan pas, ali po potrebi vrlo oštar pas i glavna njegova karakterna crta je da je nepodmitljiv. Stranac ne može nikad da ga podmiti i da mu priđe. On tačno zna o onom što mu je povjereno na čuvanje i ne dozvoljavaju ulaz na posjed“, ukazuje Dragan Ćulibrk.

  Do 1970. Jugoslavija nije izvozila šarplanince 

Zbog tih svojih karakteristika bili su dugo u službenoj upotrebi u vojsci, pa neko vrijeme u službi je bio i Pašin deda u Centru za obuku pasa u Nišu, a i danas ima nekoliko desetina pasa koji čuvaju vojne objekte.

Dragan Ćuribrk navodi da se do 1970. godine šarplaninac nije izvozio van granica Jugoslavije pa ga najviše danas ima, osim Srbije, u zemljama bivše Jugoslavije: Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, ali ima dosta primjeraka loze u Mađarskoj i Češkoj gdje se održavaju i izložbe ove rase pasa.

„Ima ih i u Americi i Australiji, ali očekujem da će i ova rasa doživjeti ekspanziju, upravo zbog svojih karakteristika“, očekuje Dragan.

U svom domu ima trenutno sedam šarplaninaca, dva para odraslih i tri mladunca. Svoju ljubav prema psima prenosi na tri sina i nada se da će bar neko od njih preuzeti brigu o očuvanju ove autohtone rase.

„Uvodim ih polako u tu priču. Još su mali, ali igraju se s njima, hrane ih i kroz razvijanje tog odnosa prema životinjama, imaće i odnos prema obavezama, ali i razvijaće odnos kasnije prema drugim ljudima. Psi su, i životinje uopšte, izuzetno dobri za socijalizaciju ljudi, a još ljepše je kada od malih nogu odrastate pored životinja. Jer tu ljubav koju imate prema životinjama, one vam uvijek vrate. Pogotovo kad je riječ o psima“, zaključuje Dragan Ćulibrk.

Izvor: Anadolija