Zdravstvene dobiti povezane sa zdravom i dobro izbalansiranom vegetarijanskom ili veganskim načinom života su neporecjenjive.
Mnoge studije pokazale su da dobro planirana, sadržajna ishrana na bazi namirnica biljnog porijekla smanjuje rizik od gojaznosti, srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara i značajno produžava očekivano trajanje života.
Međutim, ljudi automatski počinju da povezuju vegetarijanstvo ili veganstvo sa zdravljem, ali u stvarnosti izbacivanje mesa iz ishrane nije obavezno karta ka zdravijem životu.
Štaviše, lako je biti nezdravi vegeterijanac podjednako kao nezdravi svaštojed.
Evo nekoliko grešaka koje vegetarijanci prave, a koje im mogu narušiti zdravlje.
Informacije o hrani dobijate iz nepouzdanih izvora
Ako odlučite da postanete vegetarijanac nakon što u magazinu pročitate priču o omiljenoj holivudskoj zvijezdi koja je prešla na taj način ishrane, znajte da grešita.
Iako većina njih djeluje mršavo i zdravo, to ne znači da njihov organizam sadrži sve potrebne nutritijente koji su tijelu potrebni za normalno funkcionisanje.
Manjak vitamina lako se javlja u slabo planiranoj vegetarijanskoj dijeti, a naročito vitamin B12.
Nedavna studija je pokazala da neodstatak tog vitamina može izazvati nepovratno oštećenje nerava. Zato je jako važno da pronađete ljekara koji će vam objasniti sve rizike vegetarijanstva i alternative namirnicama životinjskog porekla.
Volite da “grickate”
Mnogi vegetarijanci zapravo su nepopravljivi ljubitelji grickalica koji su umjesto mesa odlučili da svoju ishranu “obogate” čipsevima, perecima i keksima, jer ne znaju šta drugo da jedu.
Problem je u tome što te prerađevine vašem organizmu nemaju šta da ponude, osim nepotrebnih kalorija.
Ako previše uživate u grickalicama, pokušajte da ih zamijenite zdravijim opcijama, poput šargarepe, krastavca, kokica, integralnih krekera, badema i suvog grožđa.
Vaš svakodnevni meni je jednoličan
Zamislite da se svakog jutra budite i oblačite istu garderobu.
Podjednako loše (a možda i gore) je jesti svaki dan istu hranu. Šteta od takve navike znači da će vam nedostajati ključni vitamini, minerali i zdrave masnoće, a to će vas izložiti brojnim rizicima ili vratiti na mesnu ishranu.
Pronalaženje raznih vrsta jela je ključ za zadržavanje na vegetarijanskoj stazi.
Fokusirajte se na to da svakog dana unesete dovoljno proteina (orahe, sjemenke, mahunarke, tofu), kalcijuma (zelenog lisnatog povrća poput kelja i brokolija), gvožđa (sušenog voća i mahunarki), vitamina B12 (žitarice sa dodatkom ovog vitamina, sojino mijeko), vitamin D (dovoljno izlaganje suncu i suplemente), a uz sve to da uopšte unosite dovoljno voća i povrća svakodnevno.
Gajite zablude o proteinima
Postoje dve zablude o proteinima. Prva je da “stvarne” proteine možete dobiti isključivo iz mesa, a druga da vam je potrebno mnogo njih da biste bili zdravi.
Međutim, biljni proteini podjednako su dobri od životinjskih, a obuhvataju boraniju, pasulj, integralnu soju, kikiriki, kinou, leblebije i grašak.
Dalje, proteina vam je potrebno mnogo manje nego što mislite.
Većini zdravih pojedinaca potrebno je oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Dakle, ako imate 60 kg, potrebno vam je okvirno 48 grama proteina.
Primjera radi, 100 grama ijbelog pasulja tetovca ima 21,5 grama proteina.
Mislite da ste imuni na bolesti uzrokovane hranom
Mnogi vegetarijanci misle da će odabirom biljne hrane smanjiti mogućnost trovanja bakterijama. Međutim, slučajevi trovanja biljnom hranom podjednako su česti kao mesom ili mliječnim proizvodima.
Ono što je važno je da pravila o pripremanju namirnica treba da važe za sve ljude, a naročito djecu i osobe sa slabim imunim sistemom.
(Izvor:b92.net)
