Vuletić je istakao da je neophodno usvojiti i zakon o Vladi.

On je istakao da bi zakon o Skupštini imao mogućnost da definiše način i ponašanje svakog poslanika.

“Nedolazak poslanika u parlament izuzetno je teška okolnost koju naš zakon nije predvidio kao mogućnost sankcionisanja, jer se ne radi o radnom odnosu nego predstavljanju građana i izbornom pravu. Naša obaveza kao poslanika je da radimo u parlamentu, gdje su nas delegirali građani, a ne putem vaninstitucionalnog djelovanja ili u nekoliko kolona, a ne zna se ko šta traži, ko hoće i kakvi su zahtjevi i programi neformalnih grupa koje pokušavaju vaninstitucionalno da djeluju. Mislim da bi zakon o Skupštini propisao način i ponašanje svakog poslanika”, rekao je Vuletić za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, nedostaje i zakon o Vladi.

“To su zakoni koji nedostaju, kao i još neki propisi koje bi trebalo predložiti, koristeći iskustva u okruženju. Te zakone kada budu predlagani trebalo bi upodobiti sa zakonodavstvom EU”, rekao je Vuletić.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica kaže za Pobjedu da bi Crna Gora trebalo da donese zakone o Skupštini i Vladi, jer bi ti akti poboljšali poštovanje ustavnog principa podjele vlasti, ali i komunikaciju građana, civilnog sektora i medija sa državnim organima. Koprivica je istakao da je osnov za donošenje tih zakona u Ustavu Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na uređenje vlasti.

“Donošenjem zakona o Vladi kodifikovala bi se oblast državne uprave i tako pokazala zrelost u donošenju akata, jer bi se smanjio broj propisa kojima se uređuju određena, međusobno povezana pitanja. Donošenjem zakona o Skupštini omogućila bi se značajno kvalitetnija kontrola Vlade od Skupštine, definisala bi se mnoga pitanja međusobnih odnosa te dvije institucije, recimo pojavljivanje ministara u parlamentu bila bi zakonska obaveza a nepojavljivanje bi značilo kršenje tog zakona, pa bi se ministri na drugi način odnosili prema svojim obavezama u parlamentu”, naveo je Koprivica.

Prema njegovim riječima, to bi bila drastična promjena dosadašnjeg načina funkcionisanja sistema.

“Teško je očekivati usvajanje ovih rješenja u skorijoj budućnosti, ali su ona poznata u uporednoj praksi i moguće ih je uklopiti u naš pravni sistem. Ne postoji opravdanje da imamo zakone o predsjedniku, sudovima i lokalnoj upravi a da nemamo zakon o Skupštini i Vladi. Ovdje je potpuno jasno da je razlog nedonošenja ovih zakona politička inferiornost Skupštine prema Vladi i bez promjene tog političkog odnosa i političke volje ovi zakoni neće biti donešeni”, istakao je Koprivica.

On je poručio da, osim uređivanja odnosa između institucija, ovi zakoni bi trebalo da sadrže i standarde otvorenosti kako bi državnim organima dali jasne pravce za razvoj i poboljšanje njihove transparentnosti.

Mirko Stanić, član Predsjedništva i portparol SDP-a, rekao je za Pobjedu da je Zakon o Skupštini potreban da bi bolje uredio prava i obaveze poslanika, kao i suštinsku poziciju parlamenta u državnom sistemu, da se ne bi, kako je istakao, dešavalo da državni organ neće da dostavi tražene informacije poslaniku jer mu se tako može.

“Potreban je i zakon o Vladi, kako se ne bi dešavalo da od koalicionih ustupaka i trgovine broj ministarstava, nadležnosti, broj državnih sekretara ili pomoćnika, varira od vlade do vlade i da ne postoji ono što je osnova svake dobro uređene države-institucionalna memorija na pozicijama nižim od ministarske, na kojima će kvaliteltni, profesionalni i posvećeni državni službenici raditi posao u dužem periodu”, kazao je Stanić.