Obrazlažući Informaciju koja je danas usvojena na sjednici Vlade, Daković je naglasila da je najvažnije da sve nadležne institucije i subjekti koji su prepoznati kao važni u sprječavanju pojave bolesti – držaoci svinja i lovci nastave da poštuju preporuke, posebno biosigurnosne mjere na farmama. 

"Kroz Plan preventivnih mjera za suzbijanje naročito opasnih zaraznih bolesti i izvještaje o ovom planu, redovno se izvještava i o epizootiološkoj situaciji u Crnoj Gori i regionu. Od pojave bolesti kvrgave kože u Crnoj Gori (2016 godine) kao i plavog jezika, evidentno je kretanje afričkih bolesti na evropsko tlo i očekivanje opasnosti od pojave nekih drugih bolesti, sa posebnim akcentom na pojavu bolesti afričke kuge svinja", kazala je ona.

Afrička kuga svinja (AKS) nikada nije zabilježena u Crnoj Gori.

"To je zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja nije opasna za ljude i druge životinje, niti po bezbjednost hrane. Bolest se ne liječi niti postoji vakcina (preventiva) protiv ove bolesti. Međutim, bolest može izazvati značajne socio-ekonomske efekte, smanjenje stočnog fonda, poremećaje u trgovini, velike troškove i sl.", kazala je ona.

Trenutno je kako je istakla u Evropi afrička kuga svinja zabijležena u Litvaniji, Letoniji, Polјskoj, Rusiji, Ukrajini, Slovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Belgiji i Bugarskoj, Srbiji (jul 2019),  kao i na azijskom kontinentu (Kina, Vijetnam, Kambodža, Laos) i Africi.

"Afrička kuga svinja predstavlja prijetnju sektoru svinjarstva i populaciji divljih i domaćih svinja na globalnom nivou", kazala je ona.

Prema riječima Daković, kao glavni rizici za eventualni unos virusa prepoznati su: veliki broj malih gazdinstava sa svinjama sa niskim nivoom biosigurnosnih mjera, veliki broj turista u Crnoj Gori, nedovoljan nivo biosigurnosnih mjera na većim farmama, a nakon pojave bolesti u Republici Srbiji, i blizina zaraženog područja. 

Daković je podsjetila da Crna Gora, od oktobra 2018. godine, od trenutka kada se bolest približila zemljama regiona, sprovodi aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju i pojačan nadzor i kontrolu na graničnim inspekcijskim mjestima.

Održati nivo biosigurnosnih mjera na farmama

„Naglašavamo i ovom prilikom da se jedine efikasne preventivne mjere odnose se na zabranu uvoza iz zemalja ili područja u kojima je bolest prisutna i podizanje nivoa biosigurnosnih mjera na gazdinstvima (farmama), oko čega se ulažu veliki napori“, kazala je Daković navodeći da je u prethodnom periodu donijeta Naredba o zabrani uvoza i tranzita svinja i proizvoda od svinja iz svih zemalja i područja u kojima je bolest prisutna. Postavljena su upozorenja na svim graničnim prelazima o zabrani unosa u Crnu Goru ličnih pošiljki hrane svinjskog porijkla, realizovane radionice sa lovcima i farmerima s ciljem podizanja nivoa biosigurnosnih mjera prilikom lova na divlje svinje, kao i na farmama. 

Od prethodne godine se sprovodi regionalni projekat sa ciljem pripreme zemalja regiona za eventualnu pojavu AKS koji finansira FAO, a kroz međunarodne institucije (OIE, EFSA) i radna tijela Crna Gora intenzivno prati i primjenjuje najefikasnije mehanizme za sprečavanje bolesti. 

Daković je najavila da se naredne sedmice održava i ministarski sastanak u Sofiji, gdje će se na poziv EK razgovarati o regionalnom pristupu u sprečavanju i suzbijanju ove bolesti.

Takođe, Vlada je danas zadužila nadležne institucije da sprovode mjere iz svojih nadležnosti: Ministarstvo finnsija, Uprava carina, Uprava policije, Uprava za bezbjednost hrane i data je preporuka lokalnim samoupravama da obezbjede mjesta za neškodljivo uklanjanje nusproizvoda, što je inače njihova zakonska obaveza.