Srđevdan je jedna od manjih slava na prostorima Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, dijelova Hrvatske.

Slava se obilježava 20. oktobra, odnosno 7. po julijanskom kalendaru, sa obaveznim paljenjem slavske svijeće i pravljanjem slavskog kolača.

Kolač se nosi rano izjutra u crkvu, gdje sveštenik sa domaćinom nakon obreda lomi kolač. Srđevdan pripada slavama za koje se priprema mrsna hrana, izuzev ako srijeda ili petak nisu dani slave. Svaka kuća koja slavi Srđevdan morala bi da ima ikonu Sv. Sergija i Vakha.

Vjerovanja na dašnji dan

Zemljoradnici (ratari) naročito paze da na Srđevdan ne izlaze sa volovima u polja, jer na taj dan ne valja orati. Vjeruje se da na taj dan i divlje zvijeri bivaju pitome i krotke.

Molitva

Hrabro naoružavši razum protiv đavola, sve njihove obmane razrušiste i pobjedu nebesku primiste, svehvalni mučenici, jednoglasno kličući: Dobro i lijepo je s Bogom biti!