U studiji, koju je izradio konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, kao i Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2,54 hiljade kilometara kvadratnih akvatorijuma, zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja kao takva uživa posebnu zaštitu.

"Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje čini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom da procijenjenim kapacitetom od 300 hiljada istovremenih kupača", navodi se u programu urađenom za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, piše Pobjeda.

Plaže Crne Gore već danas su, kako je saopšteno, podkapacitarne u odnosu na potražnju.

"Čak i da realni smještajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, može se procijeniti da će Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300 hiljada kvadrata plaža u glavnj sezoni", procjenjuje se u studiji.

Ta procjena uključuje dodatnih 183 hiljade kvadratnih metara plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procjene gdje još mogu da se naprave plaže.

Što se tiče pritiska na obalni prostor u smislu korišćenja plaža, nije jednak. Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u Budvi zbog velikog udjela turističkog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.

Pored manjka prostora za plaže u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža saržajima koji nijesu ni nužni, ni korisni.