Ona je podsjetila da su svih šest ekonomija regiona, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija u procesu uspostavljanja regionalnog ekonomskog prostora, koji je zvanično predstavljen 2017. godine, na zahtjev svih šest pomenutih lidera, projekta čiji je cilj jačanje ekonomske saradnje na Zapadnom Balkanu i otklanjanje socijalnih prepreka mobilnosti mladih ljudi, stručnjaka, kvalifikovanih radnika i inovacija.

"Međutim, u poređenju sa prije dvije i po godine, izgledi su daleko od dobrih. Proces pristupanja Evropskoj uniji je bio spor, a sada je i još nejasniji. Bilateralni sporovi i različiti pristupi doprinijeli su odgađanju zajedničkog ekonomskog prostora, uz određene aktivnosti koje su bile na listi prioriteta, a sada više nisu.

Previše obaveza iz regionalnih sporazuma još uvijek nije ispunjeno. Opterećujući propisi i prekomjerna birokratija i dalje guše poslovanje i privrednike.

I opet, najteže pitanje je i dalje tu: šta je novina sastanka u Ohridu?

Za nas u Savjetu za regionalnu saradnju regionalna saradnja je aktivnost koja se razvija.

U julu, na samitu u sklopu Berlinskog procesa Savjet za regionalnu saradnju iznio je ideju o sporazumu o putovanju sa ličnom kartom u cijelom regionu. Svjesni smo da je bilateralno ovo teško ostvariti, ali smo svi zajedno uspjeli sa sporazumom o smanjenju cijena rominga, koji je potpisalo svih šest ekonomija.

Ta se politička volja može ponoviti? Zar ne?", navodi Bregu.

Regionalna saradnja prema njenim riječuma, postaje smislena onda kada je konačni cilj integracija u Evropsku uniju. 

"S obzirom da je suština procesa proširenja povezivanje tržišta i ljudi, vjerujemo da je svaka inicijativa čiji je cilj odlučno ukidanje prepreka u našem regionu nužna i treba je razmotriti", zaključila je Bregu.