"To je posebno važno s obzirom na ogroman i rastući broj inostranih obrazovnih isprava koje stižu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i šire, a čija je reputacija krajnje upitna, na što smo godinama upozorali i Ministarstvo prosvjete. Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija", kazala je viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.

Ona je navela da značajan broj prijedloga koje su podnijeli je usvojen, a dominantno se tiču vrijednovanja ishoda učenja kako bi bila u cjelosti poštovana Lisabonska konvencija, ali i Crna Gora zaštićena od poplave diploma iza kojih ne stoji znanje.

"Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija definisana unaprijeđenja u smislu propisanih strožijih kriterijuma za priznavanje. Međutim, CGO je insistirao i na većoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na održiv način. Konkretno, to znači da Ministarstvo prosvjete, u slučaju nedoumice, traži mišljenje o validnosti obrazovne isprave od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja", naglasila je Kaluđerović.

Navodeći da se CGO protivi angažovanju pojedinačnih eksperata, kako to sada stoji u Nacrtu, "jer to kreira prostor za diskreciono odlučivanje i moguće koruptivne radnje, a dodatno može dovesti i do dugih postupka".