Kaluđerović poručuje da po podacima do kojih je CGO došao, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, u posljednjih pet školskih godina dodijeljeno je 5, 165 diploma Luča u osnovnim školama i 5, 005 diploma Luča A i B u srednjim školama.

"Procenat je na godišnjem nivou za osnovne škole varirao od 13.58%, koliko je zabilježeno u školskoj 2017/18, do 15.72%, u školskoj 2020/21 godini. Ovi procenti variraju i po opštinama, pri čemu je natprosječan broj uglavnom u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Podgorici i Plavu. U Andrijevici je to najčešće išlo i do preko četvrtine učenika IX razreda koji su dobijali ovu diplomu", pojasnila je Kaluđerović.

Poručuje da je čak izraženija tendencija rasta ovih diploma u srednjim školama, gdje je ta brojka od 15.11% u 2017/18 narasla do čak 20.36% u školskoj 2021/22 godini.

Foto: CGO

"I u ovoj kategoriji ima značajnih razlika među opštinama, a prednjače Andrijevica, Berane, Rožaje, Budva i Tuzi. Zanimljivo je da u Tuzima taj broj posljednjih godina ide i duplo iznad prosjeka, a u školskoj 2021/22 godini rekordnih 55% učenika IV razreda je dobilo diplomu Luča A ili B. Šavnik je jedina opština koja tri od posljednjih pet školskih godina nije imala učenike sa ovom diplomom", naglasila je Kaluđerović.

Foto: CGO

Pojašnjava da na drugoj strani, Crna Gora je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. godine zauzela 52. mjesto, a u sve tri kategorije - čitanje, matematika i nauka - nalazi se isprod prosjeka država OECD-a.

"Kao i prilikom testiranja iz 2015.godine, potvrđeno je da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. Istraživanje je sprovedeno u 78 država, a najbolje plasirana evropska država, na petom mjestu, je Estonija. Od zemalja bivše Jugoslavije, od Crne Gore su slabije plasirani BiH (62), Sjeverna Makedonija (67) i Kosovo (75). Slovenija je zauzela 21. mjesto sa rezultatima iznad prosjeka OECD-a, dok su Hrvatska (29) i Srbija (45) ispod OECD prosjeka. CGO godinama ukazuje na devastirajuće efekte zapuštenosti obrazovnog sistema koji se, od strani svih vlasti do sada, u velikom obimu koristi za hranjenje partijskih infrastruktura što dodatno urušava taj sistem i ograničava mu kvalitativnu transformaciju. “Štampanje” diploma Luča, odnosno fiktivna produkcija “odlikaša”,  iza kojih ne stoji znanje samo stavlja pod tepih suštinske probleme u obrazovnom sistemu", jansa je Kaluđerović.

Poručuje da CGO cijeni da je vrijeme da Prosvjetna inspekcija i Ministarstvo prosvjete započnu proces preispitivanja kvaliteta ovih diploma upoređujući ocjene ukupnog školovanja, rezultata sa takmičenja i broj odsustva tih učenika u toku školovanja, naročito sa zakazanih pismenih i kontrolnih zadataka, kao i ostale aktivnosti tokom obrazovanja sa datim diplomama a kako bi utvrdili njihovu osnovanost.

"Jasno je da podaci u pojedinim opštinama bude sumnju da se zaista radi o realnim učincima uspješnosti učenika, a opšte je poznato i forsiranje odličnih ocjena i ove diplome zarad ostvarivanja koristi koje ona nosi prilikom upisa na fakultet, dobijanja stipendija, itd. CGO vjeruje da postoji način da se stane na put fingiranom ocjenjivanju i da se uspostavi sistem po kojem zaista najbolji dobijaju ovu diplomu. A tih najboljih je,  uz sav napredak društva, nauke i tehnologije realno do 10% školske populacije ili manje, što dodatno potvrđuje degradaciju diplome Luča", zaključila je Kaluđerović.