Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a naša sagovornica kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu "svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu". Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program.

"Osamsto dvadeset devet mobilnost je realizovana u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341", navela je ona.

Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu. Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema njenim riječima, su Njemačka, Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija...

"Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period", rekla je ona.

Vanja Drljević

Kriterijumi

Precizirajući kakvi su kriterijumi prilikom odabira studenata koji odlaze na studije van Crne Gore, Drljević je navela da je visok prosjek svakako jedan od značajnih krijterijuma prilikom procesa prijavljivanja, ali ne i presudan faktor.

"Prilikom prijavljivanja, od velikog značaja su i motivaciono pismo, vannastavne aktivnosti, ali i broj raspoloživih mjesta u okviru određenog konkursa za odlazak na razmjenu. Međutim, kako bi student bio kvalifikovan za odlazak na mobilnost, neophodno je da ima završenu prvu godinu osnovnih studija. Mobilnost jedino nije moguća na prvoj godini osnovnih studija", navela je ona.

Podsjetila je da je u novom Pravilniku o mobilnosti Univerziteta Crne Gore modifikovano pravilo koje se odnosi na priznavanje predmeta, pa se traži podudarnost predmeta u obimu od 50 odsto, umjesto 70 odsto. Kaže da će se na ovaj način znatno olakšati priznavanje predmeta po povratku studenata na matičnu ustanovu, ali i očekuje da će studente ohrabriti da se, u što većem broju, prijavljuju za učešće u mobilnosti.

"Studenti s invaliditetom imaju prednost prilikom prijavljivanja za odlazak na razmjenu", rekla je ona.

Planovi

U narednom periodu, najavila je Drljević, crnogorske ustanove visokog obrazovanja će raditi na povećanju dolazne mobilnosti kroz uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, ,,što je uostalom i jedan od ciljeva novoodobrenog Erasmus + projekta izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (iz 2019. godine) - "Osnaživanje internacionalizacije crnogorskih ustanova visokog obrazovanja kroz efikasno strateško planiranje".

"Cilj projekta je povećanje vidljivosti naših ustanova visokog obrazovanja kroz sprovođenje brojnih strategija internacionalizacije, a uvođenjem studijskih programa na engleskom jeziku stranim studentima će biti pristupačnija, ali i primamljivija mogućnost da se prijave za boravak na razmjeni na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori",rekla je ona. 

Sporazum sa više od 200 institucija

Drljević je kazala da ono što je jako pozitivno i ohrabrujuće jeste da se iz godine u godinu povećava broj sporazuma i proširuje lista univerziteta sa kojima crnogorske ustanove sarađuju.

"Crnogorske institucije visokog obrazovanja imaju potpisane sporazume sa više od 200 institucija iz programskih zemalja. Studentima je omogućeno da provedu dio studijskog perioda na razmjeni u trajanju od minimum tri mjeseca do maksimum 12 mjeseci u okviru određenog studijskog ciklusa",navela je ona.

S obzirom na to da naša zemlja učestvuje u ovom programu kao partnerska zemlja, ona ističe da je studentima iz Crne Gore omogućeno da provedu period studijske razmjene u tzv. programskim zemljama.

Programske zemlje su 28 država članica Evropske unije, a osim njih, na razmjenu je moguće otići i u sljedeće zemlje, a to su: Island, Lihtenštajn, Sjeverna Makedonija, Norveška i Turska – istakla je ona.