U saopštenju Centra za građansko obrazovanje se navodi da jednakost polova više ne bi smjela da se tretira kao posebno pitanje, nego prožimajuće pitanje svih politika, strategija i planova djelovanja kako bi se razvijala istinska demokratija.

"Posljedice održavanja predrasuda i nejednakog tretmana žena i muškaraca imamo i kroz poražavajuće rezultate istraživanja javnog mnjenja iz 2019. godine, a koji ukazuju da je čak 68% onih koji smatraju da je najvažnija uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka", podsjeća se u saopštenju.

U CGO ističu da je zabrinjavajuće da se u crnogorskom društvu se i dalje nedovoljno radi na uključivanju žena u procese odlučivanja na svim nivoima, a značajne su i diskrepance između zakonodavnih rješenja i praksi u dijelu suzbijanja stereotipa i diskriminacije i obezbijeđivanja jednakih šansi. Takvoj situaciji doprinose i kreatori politika u Crnoj Gori. Oni ističu podatak da je prilikom kadrovskih promjena u svojim organima vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) smanjila broj žena, pa u aktuelnom Predsjedništvu od 15 članova ima samo 1 ženu odnosno nešto malo više od 6% u odnosu na ranijih 20%.

"Slična je situacija i u drugim parlamentarnim partijama. Iako Socijaldemokratska partija (SDP) za predsjednicu ima ženu, u njenom Predsjedništvu je samo 13.50% žena (19 muškaraca i 3 žene). Zatim, Demokratska Crna Gora u svom Predsjedništvu ima 34 muškarca, a svega 2 žene, dok u Građanskom pokretu URA Predsjedništvo čini 16 muškaraca i 2 žene. Članice Demokratskog fronta imaju u svojim predsjedništvima između 15 i 22% žena (Pokret za promjene (PZP) ima 11 muškaraca i 2 žene Predsjedništvu; Nova srpska demokratija (NOVA) u Predsjedništvu ima 11 muškaraca i 3 žene; a Demokratska narodna partija (DNP) ima 19 muškaraca i 5 žena u svom Predsjedništvu)", navode iz CGO-a ističući ovaj zabrinjavajući podatak.

U saopštenju oni takođe dodaju da Presjek dostupnih sastava predsjedništva parlamentarnih političkih partija ukazuje da se njihovo deklarativno zalaganja za afirmaciju rodne ravnopravnosti ne preslikava u praksi.

Tako na primjer oni navode da u Vladi Crne Gore među 20 članova ima samo tri ministarke, a da među tri potpredsjednika Vlade nema nijedne žene, i to da nikada u istoriji žena nije bila premijerka.

"Stoga, CGO snažno apeluje na donosioce odluka i kreatore javnih politika da Crna Gora primijeni najbolje međunarodne standarde i prakse u oblasti rodne ravnopravnosti i da proaktivnim korišćenjem tih mehanizmima doprinese istinskoj afirmaciji rodne ravnopravnosti. Na taj način će se pozitivno djelovati i na druge goruće probleme, poput suzbijanja diskriminacije na tržištu rada i stvaranje uslova za ekonomsko osnaživanje žena i borbe protiv nasilja nad ženama", zaključuju u saopštenju.