"Uopšteno, kako je udio usluga u ukupnoj privredi veliki, gubici će biti veliki. Potom, mnoge zemlje su neto uvoznici hrane, tako da valja očekivati nestašice. Tu je i povratak ljudi koji rade privremeno ili na crno u inostranstvu. Konačno, ograničene su mogućnosti monetarne i fiskalne intervencije", upozorava Gligorov.

Na pozitivnoj strani je, kako dodaje, to što bi oporavak mogao da bude relativno potpun.

"Ako, recimo, turisti dođu sljedeće godine. U suprotnom, izazovi bi mogli da budu veliki. Tu valja dodati i političku nestabilnost, jer je region ostao neuređen da se tako izrazim", navodi Gligorov.

Ako je samo izgubljena jedna sezona, što je, kako dodaje, sada izgleda vjerovatno, tu je riječ o finansijskoj pomoći kako preduzećima, tako posebno zaposlenima.

"Potreban je pristup kreditima i plaćanje naknada zaposlenima. To je kao loša, u ovom slučaju katastrofalna, godina. Duže od toga je teško planirati", navodi Gligorov.

Kaže da je sada samo pitanje koliko će duboka da bude recesija i koliko će dugo trajati.

"Nada je da će mjere izolacije usporiti i okončati epidemiju, pa će se privreda oporaviti. Po prirodi stvari, sa odgovarajućim mjerama bi trebalo da se svi vrate na posao, da se obnovi uobičajena potrošnja i da se privredna aktivnost u potpunosti oporavi. Rizik je da će se epidemija, pa tako i recesija, odužiti dok se ne nađe efikasna vakcina. To bi moglo da potraje, recimo do godinu i po dana", navodi Gligorov.

U SAD se, kako navodi, predviđa pad poizvodnje od preko 10 odsto u drugom kvartalu, što je već depresija.

"Nema razloga da se misli da će pad biti manji u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj. Tako da je ključno koliko će to trajati", naveo je Gligorov.