Interesantan je podatak da među tim maloljetnim prestupnicima nije bilo žena. Ipak, zabrinjava činjenica da se među ovim licima nalaze i višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela.

Radi se o djelima iz oblasti imovinskog kriminaliteta, šverca narkotika, a krajem godine zabilježeno je izvršenje teškog krivičnog djela ubistvo, u kojem predmetu je istraga još u toku.

Prema podacima Višeg suda u Podgorici, prošle godine osuđeno je jedanaest maloljetnih lica, ali ni u jednom slučaju nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora.

Naime, radi se uglavnom o mjerama upućivanja u ustanovu zavodskog tipa u periodu od najmanje šest mjeseci do tri godine ili se radi o vaspitnoj mjeri pojačanog nadzora od strane organa starateljstva od šest mjeseci do dvije godine.

Među tim mjerama, kako je potvrdila portparolka ovog suda Aida Muzurović, našla se i mjera obavljanja društveno korisnog ili humanitarnog rada u vremenu od naj duže 40 sati u periodu od četiri mjeseca.

U toku prošle godine maloljetnici su izvršili u kupno 472 krivična djela.

Da se radi o alarmantnom porastu maloljetničke delinkvencije, pri čemu se izriču izuzetno blage kazne, potvrdio je ranije i profesor Pravnog fakulteta kriminolog Velimir Rakočević. On je kazao da se radi o trendu zemalja u okruženju koji ni nas nije zaobišao.

“Poseban problem predstavlja porast krimina liteta djece, odnosno lica koja nisu navršila 14 godina života i nisu krivično odgovorna po crnogorskom krivičnom zakonodavstvu. Polazeći od činjenice da je maloljetnička delinkvencija najteži oblik poremećaja u ponašanju mladih, svako društvo mora da zabrine svaki slučaj antisocijalnog ponašanja djece i maloljetnika. Nasilnički krimina litet vrše pretežno oni maloljetnici koji su ranije u djetinjstvu bili izloženi nasilju”, kazao je Rakočević za Dan.

Kada je u pitanju kaznena politika, Rakočević smatra da bi trebalo razmisliti o mogućem spuštanju granice krivične odgovornosti sa 14 na 13 ili 12 godina života, budući da postoje slučajevi izvršenja najtežih krivičnih djela od strane lica koja nijesu krivično odgovorna.

“S druge strane, treba mnogo više ulagati u razvoj servisa i lužbi za prevenciju maloljetničke delinkvencije”, nasveo je Rakočević.

Podsjeća da ukoliko u strukturi maloljetnih delinkvenata ima veliki broj povratnika, to znači da mjere koje su preduzimane prema njima nijesu dale očekivane rezultate.

Od ukora do zatvora

Zakon o postupanju prema maloljetnim licima propisuje vaspitne mjere, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere. Vaspitne mjere podrazumijevaju sudski ukor, kao i mjere posebne obaveze, dok mjere pojačanog nadzora podrazumijevaju veću kontrolu od organa starateljstva ili zakonskog zastupnika, te odlazak u dnevni boravak odgovarajuće ustanove ili organizacije za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.

“Institucionalne mjere su upućivanje u institucije zavodskog tipa, nezavodskog tipa ili maloljetnički zatvor”, navodi Rakočević.

Institucije zavodskog tipa u Crnoj Gori su Centar za djecu i mlade „Ljubović” u Podgorici, a i dio ZIKS-a u Spužu prilagođen je za izvršnje krivičnih sankcija u sklopu kojeg je maloljetnički zatvor.