Iz tog razloga on je apelovao na tužioce da se mjera zadržavanja do 72 sata zbog kršenja mjera NKT-a koristi samo u izuzetnim prilikama.

Zeković je ukazao da policajci više ne smiju biti dežurni krivci “za sve i svašta” i da se pritisak sa njih prebaci na MUP, zdravstveno-sanitarne inspekcije i Upravu za imovinu u čijoj nadležnosti je briga o uslovnosti pritvorskih ćelija. Sa stavom Zekovića da se zadržavanje do 72 sata smanji na najmanju moguću mjeru, saglasan je i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović jer se ne radi o teškim krivičnim djelima.

Zeković je istakao da u praksi znatan broj tužilaca ima pojačani senzibilitet kada su u pitanju prekršioci mjera NKT-a i da izbjegavaju određivanje zadržavanja do 72 sata.

On navodi da ima više razloga zbog kojih iz Savjeta insistiraju na tome a jedan od njih je i strah koji se javlja kod građana zbog opasnosti od ugrožavanja zdravlja.

“Osim njih i advokati koji komuniciraju sa građanima kojima je određeno zadržavanje takođe strahuju za svoje zdravlje. Takođe, posebna obazrivost postoji i kod policajaca koji su uključeni u cijeli proces”, navodi Zeković.

On je pojasnio da većina tužilaca ima senzibiliteta kada su u pitanju kršenje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela pa sa policajcima kroz telefonski razgovor dogovore da od prekršioca uzmu sve potrebne podatke a da će krivičnu prijavu podnijeti u redovnom postupku.

“Policajci nakon što odrade svoj dio posla, prekršioca sa lica mjesta puštaju kući. Druga varijanta je da se prekršioc privede kod tužioca na saslušanje, nakon kojeg ga on takođe pusti kući i naloži podnošenje krivične prijave u redovnom postupku pojašnjava”, sagovornik Pobjede.

Zeković

Zeković je pojasnio da kada su u pitanju kršenja mjera policajci zatiču prekršioce što znači da su oni svjedoci tog krivičnog djela pa nemapotrebe za dodatnim prikupljanjem dokaza.

“Zadržavanje se određuje kada je tužiocu potrebno određeno vrijeme da se pripremi za postupak. Sugerišem da se zadržavanje određuje samo kad je ta mjera izuzetno potrebna. Mjera zadržavanja do 72 sata je sama po sebi izuzetna i ne spade u redovne mjere”,  kazao je Zeković.

On je istakao da se sugestija suzdržavanja od određivanja zadržavanje koje je Savjet za građansku kontrolu uputio Tužilaštvo ne odnosi na teška krivična djela već samo na djela koja se tiču kršenja mjera NKT-a.

Osim toga, Zeković je istakao da ukoliko se zadržavanje i pritvor budu određivali u svakom slučaju, postoji velika vjerovatnoća da pritvor postane novi kl aster.

“Imamo situaciju da je broj kršenja mjera NKT-a toliki da policajci ne stižu da pripreme prostorije za prijem novih osoba. Situacija je posebno teška vikendom, kada ne dolaze higijeničarke koje su za taj posao angažovane preko agencije koja je kroz posebne procedure izabrana na tenderu. Dodatno angažovanje na poslovima higijene je čitav jedan proces”, objasnio je Zeković.

Ukazao je i da bez opasnosti od korona virusa ne smijemo da imamo situaciju da dva uhapšena dijele krevet. Postupanje policije je na vrlo kvalitetnom nivou, ali zbog loših uslova trpi njihov, ali i ugled države.

On je ukazao na postojanje pritiska na policiju, koji prema njegovim riječima, bi morao da se smanji jer se iz vanrednih situacija ulazi u nove vanredne situacije.

“Moramo da imamo razumijevanja prema policajcima jer kad imamo tako izražen pritisak otvara se mogućnost za profesionalne propuste i greške. Za sada propusta nema, ali ne možemo da isključimo mogućnost da ih neće biti”, kazao je Zeković.

Nažalost, većina javnosti te neuslove veže za policiju iako ona za to nije odgovorna.

“Na snimcinja-kamera koje ‘ pokrivaju pritvorske prostorije vide se policajci koji čiste te prostorije dezifekcionim sredstvima, ali moram istaći da to nije njihovo zaduženje. Dešava se da se u policijski pritvor dovede i po 30 osoba koje treba smjestiti a da im se ne ugrozi zdravlje. I niko od tih pritvorenika nije imao primjedbi na rad policajaca sa aspekta prekoračenja ovlašćenja ali jesu na uslove u koje su dovedeni da provedu 72 sata”, kazao je Zeković.

On je kazao da MUP i Uprava za imovinu moraju da pokažu proaktivniji pristup, posebno kad je u pitanju uslovnost pritvorskih prostorija koji je, kako je kazao, stari problem. Problem sa pandemijom korona virusa koji je zadesio Crnu Goru, kako je ustvrdio Zeković, izbacio je na površinu mnogo nepravilnosti a čije se rješavanje ranije odgađalo u nedogled.

Kada je u pitanju ova problematika, Zeković je kazao da se Savjet za građansku kontrolu osjeća usamljeno, jer samo oni o tome govore iako u Crnoj Gori ima mnogo organizacija koje se bave ljudskim pravima.

“Savjet je i jedini saveznik policije u ovim vremenima. Za neuslove u policijskom pritvoru pritisak sa policije treba prebaciti na zdravstveno-sanitamu inspekciju, Upravu za imovinu u čijoj je nadležnosti riješavanje ovih problema”, kaže on.

Zeković je dodao da je na osnovu preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, zbog loših uslova zatvoren policijski pritvor u Tivtu.

“U Podgorici bi trebalo bi da najbolje pritvorske uslove pa je sramota da u osam od deset jedinica nema osvjetljenja. Zamislite sad kako je ljudima koji provode tri dana (72 sata) u potpunom mraku. Kada nekoga držite u takvoj atmosferi i onda ga sprovedete na saslušanje, taj će sve da prizna samo da ide kući”, zaključio je Zeković.

Begović

Istovjetan stav zastupa i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović koji smatra da se slučajevi kršenja mjera NKT-a moraju najekspeđitivnije rješavati i procesuirati jer se ne radi o osobama sa kriminalnim karakterom.

“Radi se mahom o mlađim ljudima koji upravo zbog mladosti nijesu svjesni težine situacije i činjenice da mogu doći na udar nadležnih”, navodi Begović.

On je istakao da nema sumnje da tužioci svoj posao rade na najbolji mogući način, ali je apelovao da se zadržavanje do 72 sata dovede na najmanju moguću mjeru.

“Nekim mojim klijentima je bilo određeno zadržavanje do 72 sata ali kako su sve prostorije bile zauzete oni su smješteni u kancelarije policijskih inspektora i neke druge prostorije u zgradi policije koje ne zadovoljavaju uslove pritvora. Problem je i što nema uslova za fizičku distancu koju je propisao NKT-a”, pojašnjava Begović.

On je izričit u tome da se mjere moraju poštovati, ali smatra da se prema licima koje načine prekršaj mora ponašati kao prema specifičnoj kategoriji izvršioca krivičnih djela

“To su često mlađi punoljetnici koji u zonu kršenja propisanih mjera ulaze zbog svoje nepromišljenosti. Radi se o kategoriji ljudi koja još uvjek ne doživljava propisane mjere na pravi način kao ni težinu posljedice koje izaziva korona virus, već je to njima neka vrsta mladalačke avanture nesvjesni da ulaze u zonu krivičnog djela”, zaključio je Begović.

Komentarišući činjenicu da je za samo jedan dan naplaćeno 15.000 eura za kršenje mjera-NKT-a na teritoriji Podgorice, Begović je ocijenio da su tužioci bili veoma praktični.

“Uvjek će ta lica koja su izvršila krivično djelo i po cijenu da ta novčana kazna nije adekvatna njihovm socijalnom i materijalnom stanju, prihvatiti plaćanje novčane kazne. Smatram da je uvjek bolja solucija platiti kaznu nego biti u pritvoru”, kaže on.

Sa druge strane, Begović je istakao da se mora voditi računa i o tome da nije najpoželjnije mlade ljude stavljati u pritvor već da se alternativnim kaznama sankcioniše njihovo ponašanje.

Svakako, prema njegovim riječima ne smje se ignorisati kršenje mjera i moraju se snositi sankcije zbog neodgovornog ponašanja.

Podsjećamo, zakon je propisano da se svi oni koji ne poštuju propise, odluke i naredbe kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje opasne zarazne bolesti, kazne novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. No, oni koji krše propise mogu izazvati i teže posljedice. U tom slučaju propisana kazna je od jedne do osam godina zatvora, dok će svako ko kršenjem propisa izazove smrt jedne ili više osoba, biti kažnjen zatvorom od dvije do čak 12 godina zatvora.