Na pitanje UCG-a koji će biti prioriteti na poziciji direktora u daljem razvoju Instituta za biologiju mora Joksimović je istakao da su u  prethodnom periodu postavljeni visoki standardi naučnog rada, potpuno je rekonstruisana zgrada Instituta, uspostavljene su laboratorije sa najsavremenijom naučnoistraživačkom opremom. 

"Posebno je važan kadrovski naučni potencijal, osvježen mladim istraživačima. Spojeni - znanje i iskustvo starijih naučnih radnika i entuzijazam, kreativnost i ideje mladih istraživača, siguran su put do uspjeha i dostizanja još većih i zahtjevnijih ciljeva. Dalji nastavak saradnje našeg Instituta sa ostalim organizacionim jedinicama Univerziteta, formiranje multidisciplinarnih istraživačkih timova, apliciranje na nacionalne i međunarodne konkurse, saradnja sa resornim Ministarstvima nauke, poljoprivrede i ruralnog razvoja, održivog razvoja i turizma, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, ostalim javnim i privatnim institucijama u Crnoj Gori, biće prioritet", istakao je Joskimović.

Kao strategija razvoja Instituta u periodu od 2019. do 2024. godine zacrtana je misija i vizija Instituta a to je nacionalna i međunarodna odgovornost za istraživanje i očuvanje živog svijeta crnogorskog podmorja i južnog Jadrana i preporuke za održivo i dugoročno korišćenje njegovih bioloških resursa.

UCG je konstatovao da je Joksimović postavljen na čelu instituta za vrijeme pandemije COVIDa 19, i postavio pitanje da li je to uticalo na rad instituta?

"Poštujući preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kao i uprave Univerziteta Crne Gore, Institut je sveo rad na minimum, održavajući kontinuitet neophodnih aktivnosti kroz dežurstva, poštujući socijalnu distancu i mjere za suzbijanje opasnosti po zdravlje zaposlenih. Kolege pišu izvještaje o realizovanim projektnim aktivnostima, pripremaju rezultate za publikovanje u naučnim časopisima, planiraju aktivnosti po prestanku pandemije, te putem Skajpa održavaju redovni sastanci direktorskog kolegijuma i naučnog Vijeća, kao i sastanci sa partnerima iz regiona", kazao je Joksimović.

Institut sarađuje na međunarodnom nivou u cilju zaštite mora

Direktor Instituta konstatovao je da se trenutno realizuje preko 30 međunarodnih, bilateralnih i nacionalnih projekata, koji su uglavnom posvećeni multidisciplinarnom istraživanju morskog ekositema, praćenju fizičko-hemijskih parametara mora, njegovog živog svijeta, primjene različitih modela koriščenja morskih organizama kao bioindikatora stanja mora.

Joksimović je pojasnio da se vrše i izolovanja specifičnih ekstrakata morskih organizama koji se mogu koristiti u farmaceutskoj industriji kao i to da se prati stanje biodiverziteta, zatim predlaže odgovorno upravljanje resursima ribarstva i razvoja marikulture, kao alternativa ulovu, koji su sve manji.  Posebna pažnja posvećena je i plastičnom otpadu u moru.

Pitanje Univerziteta koje sigurno ima najviše posledica po biologiju mora je nelegalni ribolov, a Joksimović je poručio da se ulažu veliki napori da bi se smanjile sve vrste štetnosti nelegalnog ribolova, posebno istaknuto upotreba ekspoliziva koji predstavlja opasnost i po živi svijet mora i po kupače i ronioce.

Takođe svakodnevnim edukativnim radionicama sprječava se korišćenje mreža sa malim otvorom koje hvataju polno nezrele jedinke, koje ako budu u velikoj mjeri ulovljene mogu dovesti do propasti održivosti biosistema Jadranskog mora, odnosno do velikih izumiranja životinjskog svijeta koji egzistira u moru.

"Koordiniranim akcijama i kontrolama na moru, rijekama, jezeru, gdje su zaplijenjeni kilometri nelegalnih i neobilježenih ribolovnih alata, nelegalno ulovljenje ribe i školjki, učinjen je veliki iskorak u borbi protiv ovih nehumanih radnji. Posebno je naglašena štetna upotreba eksplozivnih naprava u ulovu, koje ne samo da uništava živi svijet mora, već predstavlja opasnost po sigurnost ronilaca i kupača. U tom smislu, neophodne su dalje kapmanje, medijski nastupi, svakodnevno upozoravanje na ovu krivičnu i nehumanu aktivnost. Vjerujemo da će ovaj napor, uz neophodno strpljenje, uroditi plodom te da je osvješćivanje svakog pojedinca neophodan proces koji vodi ka očuvanju biodiverziteta, ribljeg fonda i našeg crnogorskog primorja", poručio je direktor Instituta.

Na podsjećanje Univerziteta da veliki problem biodiverziteta mora predstavljaju invazivne vrste, Joksimović je rekao da je protekla dekada prožeta velikim klimatskim promjenama koje su uticale na nivo mora, zatim toplijim ljetima, hladnijim zimama, šumskim požarima i poplavama koji ugrožavaju funkcionisanje planete i da su svi ovi faktori ostavili posledice po život u Jadranskom moru.

" Promjene temperature takođe su utvrđene u morskim ekosistemima, s evidentnim porastom temperature mora (tropikalizacija) na sjevernom Mediteranu, uključujući i Jadran. To je izazvalo širenje vrsta na sjever, u donedavno hladnija područja Mediterana, u kojima te toplovodne vrste ranije nijesu obitavale. Glavni načini dolaska ovih vrsta, koje su prijetnja autohtonim vrstama, lako se adaptirajući i nanoseći ogromnu štetu tradicionalnom ribarstvu Mediterana i Jadrana, su migracije kroz Suecki kanal, bijeg iz uzgoja, balastne vode, bijeg iz akvarijuma", objasnio je Joksimović.

Invazivne vrste ozbiljna prijetnja po biodiverzitet Jadrana

U Mediteranu je evidentirano preko 60 vrsta riba koje su putem Sueckog kanala doplivale iz Crvenog mora. Registrovane su i riblje vrste iz Atlantika koje su preko Giblartara ušle u Mediteran. Hrvatski i crnogorski ihtiolozi identifikovali su i opisali 46 novih vrsta riba i rakova na Jadranu.

Joksimović je objasnio da se među invazivnim ribama u Mediteranu i Jadranu ističe takozvana velika četvorka koju predstavljaju:

1. Lagocephalus sceleratus (srebrnopruga napuhača) – lesepsijski migrant. Izrazito je toksična (sadrži jaki termostabilni neurotoksin – tetrodotoksin) i konzumacija može biti fatalna;

2. Fistularia commersonii – (plavotačkasta riba truba), lesepsijski migrant. Pretpostavlja se da je ova vrsta uspostavila populaciju u južnom dijelu Jadrana;

3. Siganus luridus (tamna mramornica) zabilježeno drastično povećanje populacije – negativan utjicaj na autohtone vrste – naročito herbivorne vrste kao što je salpa (Sarpa salpa).

4. Pterois miles (paun riba) sa otrovnim bodljama, adultne jedinke se hrane ribom i uglavnom nemaju prirodnog neprijatelja. Takođe, iako nije među velikom četvorkom kao invazivna vrsta prepoznat je Callinectus sapidus (plavi rak) – prisutan u Jadranu već duže vrijeme, zabilježena eksplozija populacije duž istočne obale Jadrana.

Na konstataciju Univerziteta da se priroda oporavila za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa, Joksimović kaže da je to notorna činjenica i da je evidentno da kada su stale sve grane privrede, da se u prirodi čuje samo tišina a da ta tišina podrazumijeva svjež čist vazduh, čistu atmosferu, kristalno jasne zvjezdane noći, ali i prozirnu plavičastu morsku vodu. 

"Zbog potpuno zaustavljene aktivnosti velikih brodova, kruzera, jahti, nema stvaranja vještačkog strujanja vodenih masa, nema podizanja mulja sa dna. Sada se vodena masa kreće pod uticajem prirodnih strujanja, koja imaju svoju dinamiku što podrazumijeva izmjenu vode, njeno obogaćivanje neophodnim kiseonikom i hranljivim materijama, stvaranje temperaturnih frontova, odnosno uslova za prirodno proljećno cvjetanje morske flore, kao i pripremu uslova za mrijest mnogih riba i drugih morskih organizama"; objašnjava Joksimović, i dodaje da je ovo kratkog daha, i da mi kao vrsta moramo da nastavimo da obnavljamo prirodu, u suprotnu može doći do nepovratnih posljedica, koje neće biti pogubne po prirodu koliko po nas.