U predlogu koji je u skupštinskoj proceduri piše da su iz amnestije izuzeta lica koja su osuđena za ratne zločine, krivična djela iz oblasti polne slobode, osuđeni za korupciju, kao i oni koji su na potjernicama. Međutim, ovim predlogom iz amnestije nisu izuzeti osuđeni za teška ubistva i druga teška krivična djela.

“Predlog zakona o amnestiji je uvršten u dnevni red skupštinskog zasjedanja, što ne znači i da je usvojen. Nije opravdano komentarisati skupštinsku agendu i time prejudicirati aktivizam, samostalnost i nezavisnost parlamenta u odlučivanju”, navela je Medenica.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić kazao je za Dan da bi prilikom donošenja odluke o tom zakonu zakonodavac morao imati u vidu težinu krivičnih djela na koja se amnestija odnosi.

“Takođe, u obzir treba uzeti i mogućnost primjene drugih instituta krivičnog prava koji u krajnjem utiču na izrečenu presudu, poput instituta pomilovanja i uslovnog otpusta. Zalažem se za to da svako u okviru državnih organa radi svoj posao, a posao suda je da primjenjuje zakon, a Skupštine da ga donosi”, rekao je Savić.

I on smatra da sud ne treba da se u pušta u ocjenjivanje opravdanosti i cjelishodnosti donošenja određenih zakonskih propisa, pa ni zakona o amnestiji.

“Kakav god zakon bude donijet, sudovi će ga primjenjivati”, istakao je Savić.

Poslanici vladajuće koalicije koju predvodi DPS predložili su zakon o amnestiji kojim je predviđeno umanjivanje kazni za 15 odsto osuđenima koji su u zatvoru, odnosno deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne.

Poslanici DPS-a, LP-a i manjinskih partija glasali su da se ovaj zakon uvrsti u dnevni red Skupštine, a poslanički klub SD, koji je takođe dio vladajuće koalicije, još se nije izjasnio hoće li podržati predlog. Predsjednik te stranke Ivan Brajović se saglasio sa ocjenom da treba konsultovati struku. Prisutni poslanici opozicije su bili uzdržani ili nisu glasali, osim poslanice Danijele Pavićević, koja je bila protiv.