"Ni u jednoj državi, pa ni u Crnoj Gori, nije moguće ovaj proces sprovesti preko noći. Iz tih razloga javna uprava koja je uvijek bila unutrašnje pitanje država članica Evropske unije, postala je jedan od važnih segmenata u procesu proširenja EU“, kazao je premijer odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije i DEMOS-a o rezultatima reforme javne uprave.

Premijer je ocijenio da nikada nije urađeno više u procesu reforme javne uprave nego u prethodnih nekoliko godina.

"Na rezultate ukazuje stanje u našim institucijama, ali i izvještaji Evropske komisije, u kojima se iz godine u godinu konstatuje napredak u ovoj oblasti. Vjerujem da ste imali prilike da to pročitate. I prema posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu, postignuti su pozitivni rezultati u mnogim segmentima funkcionisanja javne uprave. Konstatovan je rast zadovoljstva građana i privrede pruženim uslugama na centralnom nivou i to sa 42% u 2017. godini na 66% u 2019. godini. Dakle, evidentan je visok stepen povjerenja građana u institucije uz konstantan rast. Najotvorenija smo vlada u regionu i to od 2013. godine, pa je tako i smanjen broj žalbi zbog takozvanih slučajeva 'ćutanja administracije' za 50% u odnosu za planirane indikatore u 2020. godini. Broj izjavljenih žalbi na prvostepena rješenja organa je na nivou od svega 0,96%, dok je Upravni sud odbio 72% tužbi izjavljenih protiv drugostepenih rješenja. Povećali smo broj elektronskih usluga od 2016. godine za 210%. U 2016. smo imali 192 usluge dok je taj broj u 2020. godini iznosio 596. Ovi rezultati nijesu došli sami od sebe. U prethodnom periodu svi naši kapaciteti bili su usmjereni na ostvarivanje ciljeva iz Strategije reforme javne uprave do 2020. godine, a ključni cilj je uprava kao servis građana“, kazao je predsjednik Vlade.

Marković je rekao da su u racionalizaciji donijeta nova zakonska rješenja u oblasti službeničkog sistema, lokalne samouprave, državne uprave, elektronske uprave, koja su izrađena u skladu sa najboljim evropskim praksama i da je prošle godine sproveden proces reorganizacije javne uprave i smanjenja broja organa.

"Uveli smo i rigoroznije procedure kod zapošljavanja visoko-rukovodnog kadra, prvi put uspostavili elektronsko testiranje prilikom zapošljavanja u javnoj upravi, a uspostavili smo i srednjoročno kadrovsko planiranje koje je uvezano sa srednjoročnim planiranjem Budžeta. Da smo veoma posvećeni ovom procesu, pokazuje naša odlučnost da realizujemo i do kraja sprovedemo i politiku optimizacije javne uprave, kao jedan od najsloženijih sistemskih procesa. Proces optimizacije u Crnoj Gori formalno je otpočeo 6. jula 2018. godine donošenjem Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. Prvi brzi efekat bio je zaustavljanje trenda zapošljavanja. Prema polaznim vrijednostima, 31.12.2017. godine na centralnom nivou je bilo 39.312 zaposlenih, a na lokalnom nivou 12.174. Od početka sprovođenja Plana optimizacije, ograničavanje zapošljavanja je produžavano više puta, i na snazi je do 31. decembra 2020. godine, što je pune dvije i po godine u kontinuitetu. U tom stanju stvari, bilo je potrebno predvidjeti mogućnost zapošljavanja u kontrolisanoj proceduri za jasno definisane izuzetke i za ona radna mjesta neophodna za nesmetano funkcionisanje institucija, kao i vođenje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Mjere Plana optimizacije imale su povoljan uticaj na usporavanje trenda rasta zaposlenosti u javnoj upravi, što predstavlja pozitivan efekat ako se uporedi kakva bi dinamika rasta broja zaposlenih bila da nijesu uvedene mjere ograničavanja zapošljavanja. Pored toga, uspješno se sprovodi mjera sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine, gdje smo predvidjeli zabranu povratka zaposlenog u javni sektor na period od pet godina, kao i obavezu ukidanja konkretnog radnog mjesta, a sve sa ciljem odgovornog upravljanja javnim finansijama. Na centralnom nivou zaključeno je 282 sporazuma o prestanku radnog odnose. Pozitivne efekte imamo i na nivou jedinica lokalne samouprave. Od početka primjene Plana pa do kraja 2019. godine, primjetan je trend smanjenja zapošljavanja na lokalnom nivou. Na osnovu raspoloživih podataka, veći je broj onih koji napuštaju radna mjesta, nego lica koja se zapošljavaju na određeno ili pak neodređeno vrijeme. Tako je u 2018. godini ostvaren neto efekat smanjenja za 475 zaposlenih, dok je u 2019. godini ostvaren neto efekat smanjenja za 253 zaposlena. Od početka primjene Vladine Odluke o sporazumnom prekidu radnog odnosa uz isplatu otpremnine, zaključeno je sa 08.05.2020. godine u 17 jedinica lokalne samoprave 135 sporazuma", naveo je Marković.

Govoreći o rukovodiocima u privrednim društvima koja su u većinskom vlasništvu države predsjednik Vlade je kazao da smatra da zarada svakog pojedinca u privrednom društvu treba da zavisi od njegovog doprinosa u ostvarivanju ciljeva društva, i da se mora kretati u okviru ukupnog rezulatata tog preduzeća.

"I za službenike, a posebno kada je u pitanju rukovodeći kadar. Jedan od najzahtjevnijih izazova u upravljanju ljudskim resursima je utvrđivanje adekvatne zarade srazmjerne složenošću poslova koji se obavljaju i doprinosu rezultatima koji se ostvaruju. U pitanju je ne mali izazov ne samo za sistem javne uprave, već i za privatni sektor. Baš zato loši poslovni rezultati ne smiju i ne trebaju biti nagrađeni visokim primanjima, bez izuzetaka. Ovo će biti u posebnom fokusu mojih saradnika i mene lično. Od organa upravljanja u kojima sjede predstavnici Države tražim da, ukoliko postoje takve devijacije, vidjeli smo da i postoje, u najkraćem roku one budu ispravljene koje god preduzeće da je u pitanju. Znači, svako preduzeće sa državnim vlasništvom je kapital Crne Gore i njenih građana, i njime se mora upravljati odgovorno i domaćinski“, poručio je predsjednik Vlade.