U Crnoj Gori je neophodno sprovesti kadrovsko jačanje inspekcijskih službi, kako bi evropski ekološki standardi postali i naši. To je poručio direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vukasnović sa okruglog stola na temu „Iskustva i izazovi u prepoznavanju i sprečavanju ekokriminala”. On je kazao da je efikasno sprovođenje ekološko-pravne regulative od vitalnog značaja za suzbijanje i sprečavanje ekološkog kriminala, koji je po prirodi često transnacionalnog karaktera.
– Ekološki kriminal se može javiti kao posebna vrsta organizovanog kriminala. Trafiking prirodnim resursima, nelegalna trgovina biljkama i životinjama, nelegalno ribarenje i trafiking prirodnim mineralima i dragocjenim kamenjem, drvetom, predstavlja izazov kako za razvijene, tako i za zemlje i razvoju – naveo je Vukasnović.
Prema njegovim riječima, slabosti u primjeni poštovanja zakona, čiji je cilj zaštita ekoloških dobara, mogu se pravazići samo efikasnijom saradnjom svih nadležnih organa i specijalizacijom osoba koja se bave tom problematikom.
Na pitanje novinara da li ima dovoljno ekoloških inspektora, Vuksanović je kazao da je tačno da određenim inspekcijama ima mali broj inspektora.
– Oni sporije završavaju određene procedure koje su pred njima u zavisnosti od broja predmeta koji se pojavljuju. U narednom periodu ćemo vršiti novu sistematizaciju uprave, da se poveća broj inspektora u pojedinim oblastima – istakao je Vuksanović.
Državna sekretarka Ministartsva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović je kazala da svi državni organi u lancu vođenja istraga sudskih postupaka i odluka, treba da imaju vrlo kvalitetne informacije vazane za oblast životne sredine. Prema njenim riječima, dodatni problem u oblasti zaštite životne sredine je što nema preciznog zakonodavstva.
–Ono jeste u određenoj mjeri usklađeno sa propisima Evropske unije, ali još uvijek postoje norme koje za vođenje kvalitetnih sudskih postupaka djeluju uopšteno i ne daju mogućnost da se specifikuje obim ugrožene životne sredine. Ključna stvar u zakonodavstvu koju moramo promijeniti odnosi se na zagađenje vode i vazduha u većoj mjeri i širem prostoru. Dok god imamo uopštenu formulaciju imaćemo problem da utvrdimo krivično djelo i njegov obim – naglasila je Pejović.
Ona je naglasila da nedostaje stručnog znanja u nekim državnim institucijama, vezanim za to kako tretirati određene nalaze koje daju ovlašćene laboratorije, da bi se na osnovu toga utvrdili i mogli pribavljati kvalitetni dokazi za vođenje postupaka.
– Još uvijek nemamo na svim punktovima ni adekvatnu tehničku logistiku da bismo bili sigurni da one parametre koje imamo kao vrstu dokaza možemo smatrati relevantnim za istražni postupak – navela je Pejović.
Postupci koji se vode u oblasti životne sredine, kako dodaje, po pravilu su hitni postupci.
– Na vrijeme se mora spriječiti dalje zagađenje jer ukoliko ne shvatimo da su postupci hitni može se desiti oštećenje prirode širih razmjera – zaključila je Pejović.Mi. N.
Izostaje primjena zakona
Zamjenik šefa misije OEBS- a u Crnoj Gori Valdemar Figaj navodi da su iskustva drugih zemlja, uključujući i brojne članice OEBS- a, pokazala da je pitanje kaznene politike izuzetno bitno u uspješnom sankcionisanju prekršaja i krivičnih dijela protiv životne sredine.
– U tom smislu, zakonski okvir je dobro postavljen, ali ipak i dalje izostaje uspješna implementacija zakonskih normi – naveo je Figaj.
(Izvor:DAn)