Građani Hrvatske, Makedonije i Srbije već vide političke stranke kao najkorumpiranije od dvanaest ocjenjivanih javnih institucija, prema Globalnom barometru korupcije za 2013, koji će biti objavljen ovog ljeta. 

Hrvatska treba da obezbjedi transparentnije finansiranje političkih stranaka i time ojača demokratiju, dok se priprema za članstvo u EU, navodi se u izveštaju.

"Jaka demokratija i fer izbori zavise od transparentnosti političkog finansiranja. Bez čiste politike, ne može biti čiste vlade. Hrvatska je neznatno nadmašila svoje susjede po pitanju transparentnosti finansiranja izbornih kampanja, ali i ona i njeni susjedi još uvek imaju puno posla", izjavio je zamjenik generalnog direktora TI Mikloš Maršal. 

On je ukazao da su istraživanja TI u prošlosti pokazala da ulazak u EU ne smije biti izgovor vladama da uspore napore u borbi protiv korupcije, to jest, da je ovo je trenutak kada bi trebalo da zaista počnu aktivnosti, a posebno u oblasti finansiranja političkih partija. Današnji izvještaj ima u fokusu transparentnost finansiranja izbornih kampanja u periodu 2011- 2012. u Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i na Kosovu i redovno finansiranje političkih partija u Albaniji za 2012. 

Utvrđene su značajne slabosti, kako u zakonima o finansiranju izborne kampanje, tako i u načinu na koji se sprovode. Tri najslabije dimenzije su, kako se navodi, pouzdanost finansijskih izvještavanja stranaka, sankcije za one koji krše zakon i mjere koje sprečavaju zloupotrebu finansiranja izborne kampanje. 

U Makedoniji, Srbiji i na Kosovu pouzdanost finansijskih izveštaja političkih partija je ocjenjena najslabije od svih područja, dok je u Hrvatskoj ocenjena kao druga najslabija. Prema izveštaju, nezavisni eksperti u Hrvatskoj ocjenjuju da zvanični izveštaji o finansiranju kampanje pokrivaju od 50 do 60 odsto ostvarenog prihoda u budžetima kampanja, dok je u Srbiji, krajnji izvor finansiranja za skoro polovinu prijavljenih rashoda tokom izbora u maju 2012. još uvek nepoznat. 

Ocjenjujući zakonski okvir u zemljama i teritorijama obuhvaćenim ovim istraživanjem, utvrđeno je da sve nadzorne agencije imaju relativno dalekosežna ovlašćenja, ali u praksi ove agencije ne mogu da vrše efikasan nadzor nad političkim partijama zbog nedostatka resursa u Hrvatskoj i Srbiji, ili nedostataka nezavisnosti od stranaka u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji. 

Kazne za kršenje zakona su takođe ocjenjene kao slabe. Nijedna politička stranka u Srbiji ili Makedoniji nikada nije kažnjena zbog kršenja pravila o finansiranju predizborne kampanje, podsjeća TI. U Hrvatskoj i Makedoniji zakoni zahtjevaju finansijsko izvještavanje o prihodima i rashodima tokom izbornog perioda, što omogućava bolju informisanost građana, a to bi trebalo da bude zakonska obaveza u svim zemljama, smatra TI.

"Nedostatak pouzdanih i preciznih finansijskih izveštaja političkih stranaka ostavlja otvorena vrata za korupciju i zloupotrebu demokratskog sistema od strane bogatih donatora, uključujući predstavnike krupnog kapitala", ocjenila je u saopštenju Ane Koh, regionalna direktorka TI za Evropu i centralnu Aziju. 

Bez dostupnosti podataka o donatorima, nemoguće je da građani znaju u čijem interesu političke partije nastupaju, dodala je ona, ističući da demokratski život na Balkanu neće napredovati ukoliko se ovi problemi ne riješe tako da glasači mogu da imaju povjerenje u svoje predstavnike. 

Izveštaj za Srbiju, kako je najavljeno, biće objavljen krajem jula.

(Tanjug)