Prema procjenama u BiH ima oko 7.500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH ih je 4.900. BiH je, s obzirom na geostrateški položaj, tranzitna zemlja preko koje se opojne droge krijumčare na putu između zemalja proizvođača i zemalja potrošača.
Time je BiH i zemlja s velikim rizikom za širenje zlouporabe droga i kriminala koji se međusobno prožimaju, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) procjenjuje se da je u Evropi 1,5-2 miliona korisnika teških droga. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je cjelokupna populacija injekcionih korisnika droga pod povećanim rizikom za infekciju HIV-om, hepatitisom B i C te spolno prenosivim bolestima.
Kako u BiH ne postoji jedinstven metodološki sistem evidentiranja i praćenja u oblasti zlouporabe droga, mogu se raditi procjene broja korisnika opojnih droga. Prema tim procjenama u BiH ima oko 7. 500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH 4.900. U 2011. godini registrovano ih je: 868 je u centrima za opijatsku supstitucijsku terapiju (u FBiH 809), 206 u službama hitne medicinske pomoći (FBiH 181), 512 u centrima za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS VCCT (FBiH 454), 227 u zatvorima (FBiH 62), 129 u komunama (FBiH 110), 211 uhapšena (FBiH 102), navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Neprecizni su podaci o broju onih koji eksperimentišu drogama ili ih uzimaju na drugi način. Najčešće korištena droga je marihuana, koju koristi 7-25 posto adolescenata, a procent ovisi o uzrastu, sredini u kojoj žive, polu... Otprilike,16.godina je doba prvog uzimanja droge.
Eksperimentisanje s alkoholom započinje već ranije. Alkohol je poguban, i nažalost, prevenciji zavisnosti o alkoholu se ne pridaje dovoljno pažnje, iako se zna da je to polazna tačka za druge zavisnosti.
Po posljednjem ESPAD istraživanju u Hrvatskoj napr., njihovi učenici su uvjerljivo prvi po učestalosti 'snifanja', mahom ljpka i drugih štetnih sredstava za inhaliranje. Alkohol u kombinaciji s još nekim sredstvom (marihuana, tablete...) su naredni korak u životu zavisnika, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Oni koji nastave s drogama, heroin će uzeti oko 20. godine. Neće ga odmah intravensko uzeti, nego će ga ili pušiti ili ušmrkavati ili nešto drugo, ali će onda nepunu godinu ili godinu dana iza toga prvi put krenuti na intravensko uzimanje.
Slijedi još nekih pet godina do te srednjeg doba i prvog prijavljivanja na liječenje, odnosno traženje stručne medicinske pomoći. Među njima je 90 posto zavisnika o opijumima. Zabrinjavajući je podatak da oko 17 posto opijumskih zavisnika i oko 40 posto neopijumskih živi s partnerom i djetetom. Djeca koja žive s roditeljima zavisnicima nemaju zdravo odrastanje. Veliki problem je i pojava novih opijuma na tržištu koji još nisu uvršteni na listu zabranjenih supstanci u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Promocija zdravlja nije samo obveza zdravstvenog sustava, nego cjelokupnog društva i zajednice te svi zajedno trebamo usmjeravati građane na zdrave stilove života i izbor koji omogućava ostvarenje punog fizičkog, psihičkog i duhovnog zdravlja, cjelokupnog ličnog razvoja te društvenog i ekonomskog blagostanja, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH povodom 26. juna koji se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.
(Izvor:24sata)
