To je saopšteno na okruglom stolu Zaštita i zdravlje na radu osoba s invaliditetom, koji je organizovan u okviru projekta "OSIguraj uslove sebi!", koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da, kada je riječ o pravu na zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom, često slušamo o preprekama ili nemogućnostima pristupa zapošljavanju, odnosno konkretnom radnom mjestu, ali rijetko slušamo o uslovima na radnim mjestima, dostojanstvenom radu, i ishodima zapošljavanja.

"Zato jako rijetko slušamo o zaštiti i zdravlju na radu za osobe s invaliditetom jer se još uvijek bavimo početnom temom i preduslovom, pa i sami zapostavljamo mjere i važnost zaštite i zdravlja na radu jer nam nekako ona dođe kao luksuz, a ne suštinska potreba, i još važnije neizostavan segment prava na rad“, rekla je Vujačić.

Marina Vujačić, Foto: PR Centar

Istakla je da su u Crnoj Gori nepristupačna brojna radna mjesta i okruženja, neprilagođeni procesi i uslovi rada, a kod poslodavaca ne postoje razvijene adekvatne mjere i procedure zaštite i zdravlja na radu kada su u pitanju osobe s invaliditetom.

"Iako zakonski okvir načelno garantuje posebnu zaštitu na radu zaposlenih OSI, nedostaju posebno propisane mjere, pa samim tim i aktivnosti u praksi koje će osigurati da zaštita i zdravlje na radu uvijek budu neizostavni segment rada svake OSI. Neophodno je pristupiti svakoj osobi s invaliditetom pojedinačno i procijeniti rizike na konkretnom radnom mjestu i u konkretnom radnom okruženju“, smatra Vujačić.

Vjeruje da mjere profesionalne rehabilitacije i mjere zaštite i zdravlja na radu moraju biti neodvojivi segmenti stvaranja adekvatnih uslova za rad osoba s invaliditetom.

"Tek kada stvorimo i obezbijedimo sve pretpostavke za adekvatne uslove rada, napredovanje na poslu i rezultate rada, možemo procjenjivati radnu sposobnost OSI, a ne to činiti kao početni preduslov i pretpostavku manje funkcionalnosti OSI. Dakle, nesposobnost ili umanjena sposobnost za jedno radno mjesto nikada ne smije značiti nesposobnost ili umanjenu sposobnost za sva radna mjesta, a osobama s invaliditetom se radna sposobnost može procijeniti tek kad budu imale izjednačene uslove rada s osobama bez invaliditeta, odnosno drugim zaposlenima. U suprotnom, biće trajno diskriminisane, ali i zapostavljene“, istakla je Vujačić.

Zbog toga je, kako smatra, neophodno reagovati na uzroke problema, a neki od njih se odnose na neadekvatne modele pristupa invaliditetu i osobama s invaliditetom, niska očekivanja poslodavaca od zaposlenih OSI, neinformisanost i OSI i poslodavaca o mogućnostima i mjerama za stvaranje adekvatnijih uslova na radnom mjestu i u procesu rada itd.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je u 2016. bilo zaposleno 245 osoba s invalididtetom kod 181 poslodavca, od toga na neodređeno njih 65.

"Na dan 31.12.2019, 820 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 1407 lica s invaliditetom. Na određeno vrijeme zaposleno je 635 lica s invaliditetom, dok su 772 lica s invaliditetom zaposlena na neodređeno vrijeme“, rekao je Purišić.

Zaštiti i zdravlju na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja posvećuje se, kako je istakao, velika pažnja i to je jedan „od prioriteta Vlade i kao takav je bitna pretpostavka sigurnog i zdravog radnog odnosa i važan aspekt zatvarajućeg trećeg mjerila za Poglavlje 19 - Zapošljavanje i socijalna politika“.

Kemal Purišić, Foto: PR Centar

U prošloj godini, kako je rekao, ukupan iznos opredijeljenih sredstava za finansiranje nevladinih organizacija na nivou Ministarstva rada i socijalnog staranja, iznosio je preko 705 hiljada eura, za finansiranje četiri prioritetne oblasti iz nadležnosti toga ministarstva.

"Za oblast zaštite i zdravlja na radu opredijeljeno je 120 hiljada za finansiranje sedam projekata. U ovoj godini Ministarstvo rada i socijalnog staranja finansiraće aktivnosti nevladinih organizaciija u pet prioritetnih oblasti iz svoje nadležnosti u vrijednosti od 948 hiljada eura od čega je 200 hiljada eura opredijeljeno za oblast zaštite i zdravlja na radu“, naveo je Purišić.

Naglasio je da su adekvatni uslovi rada za osobe s invaliditetom neizostavan segment u oblasti zaštite i zdravlja na radu, dok Zakon o zaštiti i zdravlju na radu i propisuje posebnu zaštitu OSI, te da predstavlja posebban izazov za cijelo društvo.  

Savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Milena Krsmanović, istakla je da je zaštita i zdravlje na radu podjednako važno za sve zaposlene, ali kada je riječ o osobama s invaliditetom u "kontekstu zaštite i zdravlja na radu moramo najprije govoriti o razumnim adaptacijama, o individualnom pristupu i individulanoj pravdi“.

"Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorava da oko 426 miliona osoba s invaliditetom živi ispod granice siromaštva. Izvještaj ove organizacije ističe izazove sa kojima se OSI suočavaju na tržištu rada, a te izazove i probleme dijeli i Crna Gora - slabo plaćeni poslovi, diskriminacija, potcjenjivanje kvalifikacija, problem prevoza i prebivališta, slabi podsticaji, predrasude i društveno nerazumijevanje“, navela je Krsmanović.

Milena Krsmanović, Foto: PR Centar

Ona smatra da razumna adaptacija predstavlja preduslove za zapošljavanje, pristup radu osoba s invaliditetom i da su šire od samog pojma prilagođavanja radnog mjesta.

"I ne samo za to, već i za napredovanje u službi, iskazivanje svojih punih potencijala i kapaciteta. Razumno prilagođavanje predstavlja mjere koje obezbjeđuju pristup svim pojedinicima ponaosob, uvažavajući sve mjere posebnosti i karakteristike“, objasnila je Krsmanović.

Naglasila je da razumne adaptacije moraju biti bolje i preciznije garantovane u crnogorskom zakonodavstvu, kako onom iz oblasti antidiskriminacije, tako i iz oblasti zapošljavanja lica sa invaliditetom. Iako se u praksi može reći da se razumno prilagođavanje sprovodi kroz mjere profesionalne rehabilitacije to je slučaj samo ukoliko se OSI zaposli pod tzv. posebnim uslovima, ali ukoliko se zapošljava pod opštim uslovima onda se ne sprovode ni mjere razumnih adaptacija, odnosno ne prilagođava se i ne oprema konkretno radno mjesto.

Zaključila je da s kompezacijskog modela pristupa OSI treba preći na model u kojem se izjednačavaju mogućnosti za OSI, te da se mora iskorijeniti medicinski i funckionalni model pristupa invaliditetu u oblasti rada i zapošljavanja kako bi se i iskorijenila diskriminacija koju de facto trpe.

Direktor ZOPT-a, Slaven Ćipranić, ukazao je da je pri definisanju potreba OSI uočeno da je jedna od glavnih prepreka u zapošljavanju strah poslodavca da li će uspjeti da obezbijedi sigurno i bezbjedno radno mjesto za OSI.

Slaven Ćipranić, Foto: PR Centar

"To je jedna od barijera kod poslodavaca. Naše aktivnosti imaju za cilj da smanje rizike na radnom mjestu, da povećaju produktivnost, efikasnsot i da na kraju budu zadovoljni i OSI i poslodavac, a sve to bi dovelo do češćeg zapošljavanja OSI, socijalne uključenosti. Sve mjere utiču i treba da vode stvaranje društva jednakih šansi u smislu zapošljavanja i ostvarivanja prava na rad OSI“, rekao je Ćipranić.

Programska menadžerka u UMHCG, Anđela Radovanović, ukazala je da efikasnot zaštite i zdravlja na radu zavisi od angažovanosti svih faktora, kako kod poslodavca, tako i na svim drugim nivoima.

Anđela Radovanović, Foto: PR Centar

"Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu investiraće više od propisanog minimuma i na taj način obezbijediti odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu svojim zaposlenima“, rekla je Radovanović.

Načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Danijela Šuković, rekla je da je donijet veliki broj podzakonskih akata koji se odnose na mjere zaštite i zdravlja na radu.

Danijela Šuković, Foto: PR Centar

"Prilikom donošenja podzakonskih akata sprovodimo proceduru koja se odnosi na uključivanje nevladinog sektora u izradu istih i objavljujemo javni poziv za sve nevladine organizacije da se uključe i predlože svoje kandidate koji će dati maksimalan doprinos da se unaprijede propisi, koji su na snazi“, rekla je Šuković.

Kada su u pitanju akti o procjeni rizika u prošloj godini, izrađeno je ukupno 955 akata.

"Obuhvaćeno je ukupno 22.074 zaposlenih. U narednom periodu ćemo se morati baviti provjerom kvaliteta akata o procjeni rizika jer tu postoje problemi na terenu“, kazala je Šuković.

Samostalni savjetnik I u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Stanko Laković, istakao je da u dijelu profesionalne rehabilitacije, poslodavci nemaju dovoljno informacija šta ona može da im pruži, kako bi povećali efikasnost zaposlenih lica.

"U prethodnom periodu, mjere profesionalne rehabilitacije nisu tekle planiranom dinamikom. Ali imamo povećan broj uključenih lica u mjere profesionalne rehabilitacije. Nismo uspjeli, nakon prilagođavanja radnih mjesta i nakon što poslodavac dobije bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta, da se krene u praćenje tog lica s invaliditetom kako bi se vidjelo na koji način ta oprema njemu pogoduje, da li vremenom treba da se mijenja, da li još nešto treba učiniti kako bi se radno mjesto potpuno prilagodilo“, naveo je Laković.

Stanko Laković, Foto: PR Centar

Smatra da je momenat da se pređe u dalju edukaciju poslodavaca kako bi vidjeli šta mjere profesionalne rehabilitacije nude i kako bi se fokus sa subvencija na zarade stavio na druge benefite, a sve u cilju većeg zapošljavanja lica s invaliditetom i zadržavanja posla.

"Svako lice koje je na evidenciji treba da bude uključeno u mjere profesionalne rehabilitacije, zato što mi iz toga dobijamo mnogo više informacija o tom licu“, pojasnio je Laković.

Inspektor rada I za oblast zaštite i zdravlja na radu- koordinator za grupu poslova za oblast zaštite i zdravlja na radu u Odsjeku za inspekciju rada, Zlatko Popović, kazao je da je, što se tiče zaštite i zdravlja na radu, tokom prošle godine, bilo 3.302 inspekcijska nadzora.

Zlatko Popović, Foto: PR Centar

"96 odsto inicijativa pripada oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, a četiri odsto se odnosi na oblast zaštite i zdravlja na radu. U toku prošle godine, s obzirom na to da poslodavac ima obavezu da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa prijavi svaku smrtnu, tešku, kolektivnu i drugu povredu, koja uzrokuje odsustvo zaposlenih duže od tri dana, mi smo imali ukupno 82 prijave vezano za povrede, od toga smo imali 27 uviđaja povreda na radu, od toga je 20 bilo teških povreda, a sedam je bilo smrtnih slučajeva. Najčešće se te povrede dešavaju u građevinskom sektoru“, rekao je Popović.

U toku prošle godine je, kako je rekao, bilo 37 rješenja o privremenoj zabrani rada.

"U oblasti zaštite i zdravlja na radu smo u toku prošle godine imali 956 izrečenih prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 287.440 eura“, kazao je Popović.

Izvor: PR Centar