Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica iz jula 1995. godine Hamdija Fejzić izjavio je da će četvrt veka od genocida u Srebrenici biti obilježeno nizom sadržaja, ali da će komemoraciji i ostalim dešavanjima, zbog pandemije korona virusa, prisustvovati mnogo manji broj ljudi.

Fejzić je naveo da će sva dešavanja povodom 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, od okupljanja preživjelih, preko Marša mira i same komemoracije 11. jula, kao i kasnijeg obilaska stratiša biti organizovana uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Prije proglašenja pandemije korona virusa, brojni državnici iz cijelog svijeta najavili su dolazak u Srebrenicu 11. jula, ali su odustali, pa će mnogi od njih imati priliku da komemoraciju prate putem video linka i da na taj način upute svoje poruke.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je, prema zvaničnim podacima, sahranjeno 6.610 žrtava genocida.

Ove godine u Potočarima će biti sahranjeno devet identifikovanih srebreničkih žrtava.

Još se traga za više od hiljadu nestalih Srebreničana.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je činjenica koja je potvrđena brojnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, počevši od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora i izrekli četiri doživotne kazne.

Bez obzira na to, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji, do danas nisu pokazale spremnost da se suoče sa prošlošću i priznaju da se u Srebrenici desio genocid.

Prema ocjeni analitičara, upravo od političkih elita i i njihove hrabrosti i spremnosti da se suoče sa realnošću zavisi mnogo toga, jer oni, ne samo da negiraju genocid u Srebrenici, već daju otvorenu ili prikrivenu podršku osobama optuženim za ratne zločine, čime se narativ o „borcima za nacionalnu slobodu“ prenosi na sledeće generacije.

Aktuelne vlasti u RS načinile su novi korak u pokušaju da minimiziraju zločin srpskih snaga u Srebrenici u julu 1995. godine, pa su poništile Izvještaj Komisije za Srebrenicu, koji je u junu 2004. godine usvojila Vlada Republike Srpske.

Iako Izvještaj Komisije za Srebrenicu nikada nije postao opšteprihvaćen u cijeloj BiH, ni od Bošnjaka ni od Srba, činjenica je da su vlasti Republike Srpske njegovim usvajanjem po prvi put javno i institucionalno priznale da su srpske snage u Srebrenici, od 10. do 19. jula 1995. godine, počinile stravičan zločin i masovne egzekucije Bošnjaka.

Politizujući pitanje genocida u Srebrenici, aktuelna vlast u Republici Srpskoj, odlučila je 18. avgusta 2018. godine da poništi Izvještaj Komisije o Srebrenici iz 2004. godine, što je naišlo je na oštre osude međunarodnih krugova, kao i iz Kancelarije Visokog predstavnika u BiH (OHR).

Listom su upozorili da poništavanjem Izvještaja Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine i formiranjem nove Komisije, koja bi trebalo da ispita ukupna dešavanja na području Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine, „negiraju presude međunarodnih sudova koji su zločin nad Bošnjacima u srebreničkoj regiji okvalifikovali kao – genocid“.

Notorno je, međutim, da teret počinjenog zločina ne može biti izbrisan, te da racionalne nacije i istinski politički lideri treba da pronađu načina i okrenu se ka budućnosti. Da bi se to postiglo, moraju da imaju otvoren i jasan odnos prema prošlosti, sa kojom treba da se suoče i pronađu načine za razumijevanja i pomirenja među ljudima i narodima, upozoravju i nevladine organizacije.

Niko od srpskih zvaničnika, kako onih iz Republike Srpske, tako ni u Srbiji, nikada zvanično nije priznao da se u Srebrenici desio genocid nad Bošnjacima, dodaje se.

Pozivi civilnog sektora da prestanu sa negiranjem genocida nailaze na zid, a stanje, umjesto da ide u pravom smjeru, posljednjih godina se pogoršava.

Nacionalistički narativ se populiše, a vrtlog međuetničke netrpeljivosti, koju svakodnevno putem medija promovišu političke vođe, uvučeni su i mladi, pa i djeca, kojima su nacionalni lideri postale uzori.

O tome najbolje govori više incidenata krajem januara 2020. godine u Srebrenici, u kojima u glavni akteri bili upravo maloljetnici.

Da bi se stvari promijenile, navode NVO, politički lideri bi trebalo da promijene svoju retoriku.

Srpski zvaničnici morali bi da priznaju genocid u Srebrenici, koji je potvrđen i presudama međunarodnih i domaćih sudova, što bi bio prvi korak sa suočavanju sa prošlošću i okretanju budućnosti, u kojoj će doći do razumijevanja i pomirenja među narodima.

Osim toga, Bosna i Hercegovina bi morala da donese Zakon o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih ratnih zločina.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je sredinom decembra prošle godine da bi Zakon o zabrani negiranja genocida mogao biti nametnut, ako ga ne usvoji državni parlament.

Direktor memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić najavio da bi ove godine najviše trebalo da se čuje glas žrtava i preživelih, koji, kako je ocijenio, do sada nisu učestvovali dovoljno u definisanju vizije Memorijalnog centra.

Suljagić je ranije istakao da bi obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici ove godine trebalo da bude propraćeno novim sadržajima, tako da ljudi koji 11. jula dođu u Potočare, ne prisustvuju samo sahrani žrtava, već da budu u prilici da vide i neke muzejske, dokumentarne i umjetničke sadržaje, kojih do sada nije bilo.

Izvor: Beta