Sve veći broj ljudi zaraženih koronavirusom pati od anosmije, a neki od njih suočavaju se i s dugoročnim gubitkom čula mirisa.  

"Anosmija ti oduzme sve mirise u životu, to je pravo mučenje”, kaže Žan-Mišel Majar koji i sam pati od anosmije i predsjednik je francuske grupe koja pruža podršku oboljelima putem organizacije Anosmie.org.  

Takva dijagnoza onemogućava vam da udahnete miris svježe jutarnje kafe, svježe pokošene trave ili miris sapuna na koži, kaže Majar koji od gubitka čula mirisa pati od kada  je doživio nesreću.  

"Važnosti čula mirisa postaneš svejstan tek kada ga izgubiš", ističe Majar.  

Osobe  sa anosmijom ne mogu da reaguju na opasnosti, ne mogu da osjete miris dima, curenja plina, tako da su u opasnosti od gušenja.  

I konzumiranje hrane potpuno je drukčije iskustvo jer ne možemo da osjetimo miris onog što najviše volimo da jedemo, kaže, dr Alan Kor otorinolaringolog u pariškoj bolnici Rotšild.  

Nosni polipi, kronični rinitis, dijabetes, Alchajmer ili Parkinsonova bolest samo su neki uzroci anosmije, a sada se na istom spisku  našao i koronavirus, kaže dr Kor i dodaje:

"Kada ljudi trajno izgube čulo mirisa, primjećuju ozbiljne promjene u kvalitetu života, pa se kod njih razvija takav nivo depresije koja se ne smije zanemariti”.  

Ako takvo stanje potraje treba potražiti stručnu pomoć.  

"Biti lišen čula mirisa na mjesec dana, ne predstavlja veći problem", kaže Majar i dodaje da nakon dva meseca to postaje problem, a nakon šest meseci pojedinac se zatekne potpuno sam u zamci".  

Liječenje  

Nema specifične terapije za liječenje anosmije.  

“Treba pronaći uzrok”, kaže dr Kor, dodajući da je "problem kod anosmije povezane sa koronavirusom taj da liječenje virusne infekcije najčešće nema uticaja na povratak čula mirisa".  

"Prvi podaci pokazuju da se oko 80 odsto pacijenta sa COVID-19 oporavi za manje od mjesec dana, a često i brže, za osam do 10 dana.”  

Ostalima ta bolest može uništiti mirisne neurone koji detektiraju mirise, ali je dobra vijest da oni mogu da se regenerišu.  

Dvije bolnice iz Pariza, “Rotšild” i “Lariboazijer”, objavile su studiju "CovidORL" o tom fenomenu, testirajući različite načine ispiranja nosne šupljine.  

Liječenje na bazi kortizona, organskog jedinjenja,  pokazalo se djelotvorno i uliva nadu, kaže dr Kor.