Rezultate istraživanja njemački ljekari objavili su u u stručnom časopisu “JAMA Cardiology”.

Rezultate magnetne rezonance srca (MRI) obavljene na stotinu oporavljenih od COVID-19 ljekari su uporedili sa rezultatima istog pregleda obavljenog na stotinu osoba koje nisu bile zaražene koronavirusom. Prosječna starost ispitanika bila je 49 godina, a dvije trećine bolesnika oporavilo se kod kuće. 

Nakon nešto više od dva mjeseca, među inficiranim pacijentima uočena je veća vjerovatnoća za razvoj srčanih problema u odnosu na ispitanike iz kontrolne grupe, prenosi Rojters.

Pokazalo se da su kod većine pacijenata, njih 78 nastala ozbiljna oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara.

"Radi se o relativno mladim i zdravim pacijentima starosti od 45 do 53 godine koji su se razboljeli u proleće", rekla je dr Valentina Puntman, kardiolog iz Univerzitetske bolnice u Frankfurtu koja je vodila MRI-studiju.

"Mnogi od njih upravo su se vratili sa zimovanja gdje su bili na skijanju i niko od njih nije mislio da ima probleme sa srcem." 

"Činjenica da su se u 78 odsto pacijenata koji su se “oporavili” od COVID-19 razvili ozbiljni srčani problemi, ukazuje na to da bolest kod većine ostavlja posledice na srčani mišić, iako ne postoje uobičajeni simptomi srčanih bolesti, poput bola u prsima koja prati anginu pektoris”, objasnila je dr Puntman, dodajući da smatra da bi, čim se pacijentu dijagnostikuje COVID-19 trebalo odmah da djeluje i da se prati stanje srčanog mišića.

U sklopu druge studije analizirani su nalazi obdukcije 39 osoba koje su umrle na početku pandemije i čija je prosječna starost bila 85 godina. Kod njih 24 otkriven je visok nivo virusa u srčanom mišiću. 

"Kod pacijenata sa veoma teškom kliničkom slikom uočili smo znakove virusne replikacije", rekao je dr Dirk Vesterman, kardiolog Univerzitetskog centra za srce iz Hamburga i dodao:

"Još ne znamo kakve su dugoročne posledice promjena u genskoj ekspresiji. Po podacima o drugim sličnim virusnim bolestima možemo da zaključimo da teži oblik bolesti nema dobar ishod."

Rezultati ovih studija upućuju na to da bi kod mnogih pacijenata koji su imali COVID-19 mogo doći do srčanog zastoja, stanja kod kog srce ne može da ispumpava potrebnu količinu krvi da bi zadovoljilo potrebe svih dijelova tijela za kiseonikom i hranjivim supstancama.

Prerano je da se govori o tome da li su oštećenja kod pacijenata koji se oporavljaju od COVID-19 prolazna ili trajna, ali su kardiolozi ipak zabrinuti.

Obje studije takođe ukazuju na to da kod osoba koje se zaraze koronavirusom postoji velika vjerovatnoća za razvoj srčanih problema kasnije u životu, smatra dr Metju Tomi, kardiolog i docent na Medicinskom fakultetu Ajkan koji djeluje u sklopu zdravstvenog sistema njujorške mreže bolnica “Mount Sinai”. 

"Postavlja se pitanje koliko dugo takve promjene traju i da li će ovo stanje da preraste u nešto hronično ili će stanje srčanog mišića, kako vrijeme prolazi, da se postupno poboljšava", dodaje dr Tomi..

Od početka pandemije osobe sa kardiovaskularnim problemima, poput visokoga krvnog pritiska, bolesti koronarnih arterija ili srčanim zastojem, znaju da su izložene većem riziku od infekcije i smrtnog ishoda.

Veza između COVID-19 i stvaranja krvnih ugrušaka pojavila se kasnije, nakon što su ljekari počeli  da povezuju koronavirus sa plućnom embolijom kao i moždanim i srčanim udarom.