U toku je javna rasprava o nacrtu strategije koja traje do 2. septembra.

Prema riječima Kurpejović, osim stručnjaka Ministarstva prosvjete, u izradu dokumenta uključeni su bili predstavnici svih ustanova visokog obrazovanja, NVO sektora, te Zavoda za zapošljavanje. Tu su bila i dva eksperta angažovana u saradnji sa Savjetom Evrope.

Nacrt je dostavljen na mišljenje i Evropskoj komisiji.

"Primjetno je da postoji razlika među ustanovama i fakultetima kada je u pitanju implementacija aktivnosti koje se odnose na praktičnu nastavu, odnosno da je treba unaprijediti. Praktično rješavanje pripremljenih zadataka, koje će rezultirati izvještajima, jasno definisan fond časova praktične nastave, obilazak ustanova i kompanija sa profesorima, samostalan boravak studenata u radnim sredinama, kao i uvođenje modela usmjerenog na studenta, su, između ostalog, preporuke koje treba da obezbijede svim studentima praktičnu nastavu",  precizirala je Kurpejović.

Dio javnosti je ranije u više navrata kritikovao što je u aktuelnim propisima predviđeno da praktična nastava na fakultetima iznosi 25 odsto, navodeći da je neodređena i teško primjenjiva. Pomoćnica ministra kaže da je ovaj resor praktičnu nastavu prepoznao kao izazov i u narednom periodu, navodeći da se već kroz kurikulum i akta ustanova mora predvidjeti način, fond časova, prostor i drugi detalji neophodni za kvalitetnu praksu.

"Prepoznajući potrebu za većim udjelom praktične nastave u visokom obrazovanju, posljednjom reformom, kroz izmjenu Zakona o visokom obrazovanju predvidjeli smo minimum 25 odsto praktične nastave na fakultetima. U namjeri da ovo važno pitanje preciznije razradimo, ne urušavajući autonomiju ustanova, u nacrtu nove strategije, fokus smo stavili na dalje unapređenje ove oblasti, jer specifičnosti pojedinih programa diktiraju drugačiju organizaciju praktične nastave, koja se ne može na isti način organizovati na programima iz oblasti društvenih nauka i onih koji pripadaju tehničkim oblastima",  rekla je ona.

Ističe da je i Univerzitet Crne Gore dio projekta dualnog obrazovanja u visokom obrazovanju, koji se finansira kroz ERASMUS +program.

Bez obzira na način na koji se do sada realizovala praksa na fakultetima, Kurpejović očekuje da nova ganeracija pokaže bolja praktična znanja i vještine u odnosu na ranije generacije.

"Još nemamo povratnu informaciju sa tržišta rada, koliko su poslodavci zadovoljni novim modelom praktične nastave i vještinama studenata, jer prva generacija tek treba da diplomira, i zato su planirane aktivnosti koje se odnose na istraživanje i ankete poslodavaca o perecepciji o visokom obrazovanju",  rekla je ona.

Jedna od ključnih poruka koju donosi nacrt strategije visokog obrzavanja, prema njenim riječima, jeste i što se očekuje od poslodavaca u javnom i privatnom sektoru da svoja akta o sistematizaciji prilagode novom modelu studiranja 3+2 (osnovne i master), te da prepoznaju nove kvalifikacije.

"To je vrlo bitno, jer nećemo imati više situaciju da se za većinu radnih mjesta, odnosno pozicija konkursom traže visokoškolci koji su završili četiri godine studija, a da je manje pozicija za one sa trogodišnjim obrazovanjem, odnosno diplomom bečelor obima 180 kredita. Od poslodavaca se očekuje da svoja akta prilagode novom modelu studiranja, koji je prepoznat na evropskom tržištu rada, i uveden Zakonom o visokom obrazovanju 2017. godine",  precizirala je pomoćnica ministra.

Ističe da će se kroz akcioni plan i monitoring posebno pratiti kako će sprovoditi ove mjere.

"Bečelor diplome su bile i ranije prepoznate, ali za manji broj mjesta, jer smo imali studijski program 3+1 (osnovne i specijalističke) i većinom su poslodavci izjednačavali specijalističke studije sa starim četvorogodišnjim studijama. Akcioni plan nove strategije jasno predviđa da poslodavci prepozanju i osnovne i master studije, po modelu 3+2+3, (osnovne, master, doktorske) dok se stečena prava nikome ne mogu oduzet",  rekla je ona.

Poručuje da kroz novi model studiranja i praktičnu nastavu nastoje da smanje nezaposlenost i da imaju konkurentan kadar.

"To je suština. Poslodavci će se obavezati da prepozanju novi model studiranja i nove kvalifikacije, dok će ustanove pratiti njihove potrebe, i na taj način idemo ka ispunjenju cilja u visokom obrazovanju, odnosno usaglašavanju obrazovanja sa tržištem rada. Kroz dualno obrazovanje u srednjim školama, pokazali smo koliko komunikacija sa poslodavcima može biti plodotvorna, jer ćemo samo ove godine imati oko 1.000 djece i oko 300 poslodavaca u ovom modelu obrazovanja. Očekujemo da i u visokom obrazovanju ostvarimo ovako dobru komunikaciju, koja će u krajnjem rezultirati benefitima za sve. Poslodavci će sami oblikovati kadar koji im je potreban, a visokoškolci će se lakše zapošljavati",  poručila je Kurpejović.

Nakon što se okonča javna rasprava, koja traje 25 dana, nacrt strategije uputiće se Vladi na usvajanje.

POBJEDA