Rekordno visoke brojke zaraženih u nekoliko istočnoevropskih zemalja i nagli skokovi u teško pogođenom zapadnom dijelu, jasno pokazuju da Evropa nikad nije slomila krivu Kovida kao što se nadala, poslije proljetnih restriktivnih mjera.

Španija je proglasila vanredno stanje u regionu Madrida što je dovelo do tenzija između lokalnih i nacionalnih vlasti oko mjera za suzbijanje virusa.

Njemačka angažuje vojnike da pomognu u praćenju kontakata u novim žarištima. Italija uvodi obavezne maske i na otvorenom i upozorava da je zdravstveni sistem u kritičnom stanju dok se bolnice opet pune.

Češka "oproštajna" žurka od Kovida u junu kada je više hiljada žitelja Praga večeralo za stolom dugim 500 metara duž Karlovog mosta slaveći pobjedu nad virusom, sada djeluje žalosno naivno, jer zemlja doživljava najvišu stopu zaražavanja na kontinentu.

Epidemiolozi i stanovnici upiru prstom u vlade da nisu uspjele da iskoriste ljetne zatišje epidemije, da se adekvatno pripreme za očekivani jesenji skok jer je broj testitanja i medicinskog osoblja opet mali.

"Kada smo izašli iz vanrednog stanja trebalo je uložiti u prevenciju, ali to se nije uradilo. Ušli smo u jesenji talas a da nismo izašli iz ljetneg", kaže Margarita del Val, virusolog i imunolog u španskom Centru za molekularnu biologiju.

U gradovima gdje se ponovo uvode nove restrikcije rastu tenzije. Stotine rumunskih ugostiteljskih radnika protestuje zbog zatvaranja restorana, pozorišta i diskoteka.

"Bili smo zatvoreni šest mjeseci, restorani nisu radili, a broj slučajeva ipak je porastao. Nisam stručnjak, ali nisam ni glup. Nismo mi odgovorni za pandemiju", rekao je Marijus Siprijan, vlasnik jednog paba u Bukureštu.

Dok se zaraza širi u mnogim evropskim zemljama, neke poput Holandije, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Španije i Francuske, dijagnostikuju više novih slučajeva dnevno po glavi stanovnika nego SAD.

Francuska sa 70 miliona stanovnika, juče je imala rekordnih skoro 27.000 novozaraženih, a u cijeloj Evropi je zabilježen ukupan dnevni rekord sa 100.000 novih slučajeva.

Eksperti tvrde da je visoka stopa infekcije u Evropi dijelom rezultat masovnijeg testiranja nego tokom prvog talasa, ali ovaj trend ipak zabrinjava s obzirom da sezona gripa nije ni počela.

"Nismo naučili lekcije iz prvog talasa. Trčimo za epidemijom, umjesto da idemo ispred nje", rekao je direktor bolnice Tenon u Parizu Žil Pilo za televiziju BFM.

Ipak, ima i dobrih vijesti, kažu stručnjaci navodeći da doktori sada znaju koje terapije djeluju, navodi AP.

Tokom vrhunca epidemije u martu i aprilu, doktori su u Španiji i Italiji davali pacijentu svaki lijek za koji su mislili da će djelovati - hidroksihlorokin, lopinavir, ritonavir, ali sa ograničenim uspjehom.

"Sada te lijekove skoro i da ne koristimo jer i nemaju efekat. U tom smislu smo pobijedili jer sada znamo mnogo više", rekao je Luis Iskvierdo, pomoćni direktora hitne pomoći španske bolnice Severo Očoa.

Ali, medicinsko liječenje virusa tek je pola borbe. Zvaničnici iz oblasti javnog zdravlja sada se suočavaju sa protestima građana protiv nošenja maski, negiranjem rizika virusa i zamorom građana kojima je jednostavno dosta toga da im se govori da drže distancu i uzdrže se od zagrljaja sa voljenim osobama.