“Sada se pokreće postupak za sprovođenje zaštitnih istraživanja. Nažalost, o tome ne možemo više reći dok Upravi ne stigne zahtjev za ta istraživanja”, kazala je Dnevnim novinama Petra Zdravković iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Podsjetimo, prilikom radova izvođači su 23. septembra pronašli grobne ostatke, a dan kasnije stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Muzeja i galerija Podgorice obišao je lokaciju i donio rješenje da se izvođenje radova na ovoj lokaciji može nastaviti.

Investitori su postupali u skladu sa zakonom i o nalazu na lokalitetu trafostanice u Zagoriču odmah obavijestili JU “Muzeji i galerije Podgorice”.

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara obišao je predmetnu lokaciju narednog dana, 24. septembra.

“Na terenu je konstatovano da je prilikom izvođenja radova izvršeno iskopavanje rova, dimenzija oko 1 metra, od čega su arheološki ostaci nađeni u plićem iskopu. Rubom rova nazirali su se dodatni kameni ostaci. Nalaz su činili oštećena stilizovana kamena ploča većih dimenzija, kaskadno obrađenih ivica, moguće dijela grobne konstrukcije, manji fragmenti obrađenog kamena, te fragmenti kostiju koje je bilo nemoguće identifikovati usljed konteksta nalaza”, objašnjava Zdravković.

Prema riječima Zdravković, Uprava za zaštitu kulturnih dobara istog dana je, nakon obilaska terena a na osnovu mišljenja stručnog tima, donijela Rješenje kojim je konstatovano da se se izvođenje radova na ovoj lokaciji može nastaviti uz arheološki nadzor.

“Za potrebe nadzora angažovan je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Izvještaj i preporuke arheološkog nadzora opredijeliće dalje postupanje. Napominjemo da je interpretacije nalaza neozbiljno davati prije sprovođenja arheoloških istraživanja i analize relevantne liltarature vezane za ovaj prostor”, kazala je Zdravković.

U Zagoriču je u ranijim arheološkim istraživanjima otkriveno preko 300 grobnica iz predhrišćanskog perioda Duklje. Glavna iskopavanja počela su 1959. godine i trajala tri godine, podsjetila je Zdravković.

“Prostor je označen kao ‘jugoistočna nekropola Duklja’ Do 1962. godine ovdje je istražena površina od 4000m2 i rekognosciran cijeli okolni teren. Ipak, iz objektivnih razloga prostor trafo-stanice nije mogao biti istražen tada u cjelini, jer su na nekim dijelovima već bili izgrađeni savremeni objekti. Sudeći po rezultatima ovih istraživanja, sahranjivanje na jugoistočnoj nekropoli vršeno je od prvih decenija I do sredine IV vijeka. Rezultati ovih istraživanja publikovani su u knjizi ‘Antička Duklja: Nekropole, autora Aleksandrine Cermanović-Kuzmanović, Dragoslava Srejovića i Olivere Velimirović-Žižić”, kazala je Zdravković.

Moguće je da se prilikom izvođenja radova na polaganju kabla za potrebe autoputa naišlo na dio koji nije bio obuhvaćen arheološkim istraživanjima sprovedenim od 1959. do 1962. godine.

“Ili pak naišlo na materijal koji je tu deponovan po završetku istraživanja. Konačne zaključke možemo imati tek nakon sprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja”, kaže Zdravković.