Camaj je za Dan kazao da je za albanski narod u Crnoj Gori veoma bitna odrednica nacionalnosti i jezika, te da na osnovu tih podataka manjine obezbjeđuju ostvarivanje osnovnih prava.

"Ukoliko se ne bude znalo koliko manjinskih naroda živi u Crnoj Gori i u kom broju, neće moći ni da ostvaruju svoja osnovna prava, kao i svi drugi građani, čime bi bili diskriminisani. Za Albance je veoma važno da imaju mogućnost da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti i o jeziku, mnogo važnije nego izjašnjavanje o vjerskoj pripadnosti. Takođe, mislim da je to bitno i za sve ostale manjine u Crnoj Gori, ali dok se taj predlog ne definiše u potpunosti, ne možemo ni zauzeti neki konačni stav po tom pitanju. Ali, kako su trenutno stvari postavljene, za mene taj predlog nije prihvatljiv", rekao je Camaj.

Tako odrađen popis stanovništva, bez izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti i jeziku, smatra Camaj, kasnije bi se odrazio na osnovna prava koja manjine treba da imaju na osnovu procenta u jednoj opštini, jednom gradu i, u konačnom, u cijeloj državi Crnoj Gori.

I predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka smatra da izjašnjavanje o vjeri, naciji i jeziku mora postojati kao opcija. Poručio je i da je najvažnije da se popis realizuje u demokratskoj atmosferi.

"Mi razumijemo predlog CDT-a, posebno stanje u našem društvu u kojem će se taj važan posao odvijati. Ipak, on se mora obaviti. Na svima je nama, a posebno na budućoj vlasti, da čitav taj posao bude obavljen u demokratskom duhu i u najkorektnijoj proceduri", rekao je Đeka za Dan.

Iz Bošnjačke stranke su saopštili da je za njih neprihvatljiv predlog CDT-a.

Oni smatraju da manjinski narod na osnovu podataka sa popisa ostvaruju prava zagarantovana Ustavom i da im to ne može biti uskraćeno. Ističu da se ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti ostvaruje upravo na osnovu podataka sa popisa. S.R.