Najveći doprinos Haškog tribunala je uspostavljanje vladavine prava na području bivše Jugoslavije, a veličina Suda je u tome što je doprinio da krivica bude individualna, da je snosi pojedinac, a ne da se čitavi narodi okrivljuju, ocijenio je predsjednik Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron.
On je rekao kako je uvjeren da će na kraju svi uvidjeti da su ovaj sud i sudije radili u skladu sa najboljom pravnom praksom.
“Važno je da ljudi iz Srbije shvate šta radimo i da nam vjeruju”, rekao je Meron i najavio da će najesen doći u Srbiju kako bi razgovarao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje okupljaju žrtve, ali i sa državnim vrhom.
Vladavina prava
Upitan da li je Tribunal doprinio pomirenju na Balkanu, Meron je kazao da je ovaj doprinio uspostavljanju vladavine prava na području bivše Jugoslavije, što je indirektno uticalo na pomirenje.
“Ljudi ponekad zaboravljaju šta je misija koju je Tribunalu povjerilo Vijeće sigurnosti, a to je da sudi ljudima optuženim za ratne zločine i utvrdi njihovu odgovornost i kazni ih ili oslobodi”, rekao je, dodavši da u rezolucijama UN-a nema riječi o pomirenju.
"U nekim slučajevima ljudi misle da kažemo da se zločini, zapravo, nisu dogodili ako oslobodimo nekoga. To nije istina. Mi samo utvrđujemo da li je ta osoba kriva izvan razumne sumnje”, naveo je Meron.
Povodom oslobađajućih presuda Meron je rekao da nije na sudijama da odlučuju kome će se suditi, već na tužiocima koji treba da prikupe dovoljno dokaza.
On je dodao i to da je praksa da žalbena vijeća poništavaju presude prethodnih instanci uobičajena u svim pravosuđima, jer postoji viša i niža sudska instanca, tako da se događa da sudije u žalbenom postupku donesu različite presude na osnovu istih argumenata i dokaza.
“To se događa, ali u veoma malom procentu. Na sudu za Ruandu, koji je veoma sličan našem, ima blizu 17 procenata oslobađajućih presuda, a na ovom sudu skoro 20 procenata. To znači da smo na svakih pet koje smo osudili, jednog oslobodili”, naveo je Meron.
Obaranje presuda
Obaranje prvostepenih presuda od strane Žalbenog vijeća je u prirodi pravnog sistema u kojem radi Tribunal i garancija za pravedno suđenje, rekao je.
Meron je odbacio kritike da je sada praktično nemoguće osuditi komandante i generale čije su jedinice činile zločine, osim ako ne postoji direktna naredba.
Meron je pozitivno ocijenio to što je Vijeće sigurnosti uspostavilo nov model međunarodnog tribunala koji će, kako je rekao, predstavljati kontinuitet onoga što je Tribunal dosad radio.
“I taj novi mehanizam će se u skladu sa planovima Vijeća sigurnosti baviti eventualnim žalbama na presude Karadžiću, Mladiću i Hadžiću. Taj mehanizam će se baviti puštanjem na slobodu onih koji su odležali kaznu", kazao je.
Odbijajući da komentariše pismo danskog sudije Frederika Harhoffa, koji ga je optužio da je vršio pritisak na sudije kako bi donijeli oslobađajuće presude srpskim i hrvatskim ratnim komandantima, Meron je naveo da je riječ o privatnom mailu jedne osobe, a da je Sud sastavljen od profesionalnih sudija koji su objektivni, neutralni i nezavisni i da je ubijeđen da sudije nisu uradile ništa pogrešno.
(Izvor:Aljazeera)
