Superbrza vožnja sve bliža čovječanstvu:
"Virdžin" prošao prvu probnu vožnju

Superbrza vožnja sve bliža čovječanstvu: "Virdžinov“ hajperlup prošao prvi test sa putnicima

"Virdžin“ je u Las Vegasu imao prvu probnu vožnju hajperlupa sa putnicima. Iako je test prošao odlično i grabimo krupnim koracima ka ovakvom vidu transporta, prije nego što superbrza vožnja postane dostupna široj javnosti moraće da protekne još nekoliko godina.

Hajperlup je transportni sistem u razvoju kojim bi ljudi putovali valjkastim vozilom nalik na kapsulu koje se kreće vakuumskom cijevi brzinom od oko 965 kiliometara na sat, piše Si-En-En.

Sistem koji razvija kompanija "Virdžin“ uključuje magnetnu levitaciju, na sličan način kao što je koriste Japanci i Njemci pri razvoju superbrze magnetne željeznice.

Dejstvo jakog magnetnog polja podiže vagon iznad šina, a zatim ga "gura“ napred. Magnetna levitacija koristi se u nekim željezničkim sistemima još od sedamdesetih godina.

Tokom probne vožnje koja je izvedena u nedelju u Las Vegasu, hajperlup je dostigao brzinu od tek 161 kilometar na sat od predviđenih 965.

Predstavnici kompanije "Virdžin“ ističu, međutim, da je njihova trasa na poligonu duga svega 500 metara te da to ograničava kojom brzinom se može kretati kapsula. 

Uprkos tom ograničenju, u kompaniji najnoviji test vide kao ogroman pomak ka komercijalizaciji hajperlup tehnologije.

Virdzinhajperlupprobnavoznja

Vakumske cijevi kojima se kreće "Virdžin"

Džoš Gajgel, direktor „Virdžina“ za nove tehnologije, i Sara Lućijan, direktorka kompanije zadužena za korisnička iskustva, bili su na prvoj vožnji hajperlupom na kojoj je bilo ljudi, navodi Si-En-En.

Sedjeli su u vagonu-kapsuli koji prima svega dva putnika.

Transportni sistem budućnosti  

Vizija koju u "Virdžinu“ imaju kada je riječ o hajperlupu je da veliki gradovi budu povezani, a da vagoni-kapsule budu kapaciteta 25 do 30 sjedišta, što bi omogućilo prevoz desetine hiljada ljudi u satu.

Hajperlup sistemi mogu da budu smješteni ispod ili iznad zemlje, ali se kompanija za sada fokusirala na nadzemnu opciju. Podzemna verzija podrazumijeva kopanje tunela što je skuplji i dugotrajniji proces.

Ispitivanja i razvoj sistema koštaju na desetine i stotine miliona dolara. U „Virdžinu“ su uvjereni da će do 2025. ili 2026. godine sistem biti sertifikovan, a da ćemo prve hajperlup projekte vidjeti prije kraja decenije.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.