"Bilo bi interesantno napraviti istraživanje, jer onda bismo imali realne cifre. Ovako, svakodnevnim konzumiranjem medija, mogu da kažem da je tih slučajeva malo i da su to pojedinačne situacije“, rekla je Ružić u intervjuu agenciji MINA,prenosi RTCG.

Ona je kazala da je teško objasniti zašto je to tako.

"Da li se građani zadovoljavaju obraćanjem ka ombudsmanu i objavljivanjem ispravke i demanta ili prosto ne žele da unajme advokata, presaviju tabak i nekoga tuže ili iz nekog drugog razloga“, rekla je Ružić.

Svakako, kako je dodala, tih slučajeva je mnogo manje u poređenju sa periodom do dekriminalizacije klevete.

"U jednom periodu do 2011. godine, Vijesti, Monitor i Dan su zajednički bili dužni da isplate oko 13 miliona eura za povredu časti i ugleda, do perioda do kad nije dekriminalizovana kleveta. Onda se situacija pomalo mijenja“, navela je Ružić.

Ona je kazala da naši mediji dosta površno izvještavaju o sudskim procesima, izvještavaju senzacionalistički i javnost nema uvid u neka dokumenta, nego se jednostavno izvuče iz konteksta neka izjava koja je bombastična.

Mediji, kako je precizirala, često ne izvještavaju u kontinuitetu o nekom procesu i time se krši smjernica 9 Kodeksa novinara Crne Gore, odnosno nepoštovanje prezumpcije nevinosti.

Ružić je ocijenila da su neke situacije vrlo jasne kao što je situacija u kojoj dvije novinarke pokušavaju već godinama da istjeraju pravdu na sudu protiv kolumniste koji ih je izvrijeđao u svojoj kolumni, a gdje se uvrede percipiraju kao vrednosni sudovi, što je, kako smatra, u potpunosti pogrešno.

"Neki slučajevi su prilično jasni, ali neki koji imamo su nejasne situacije jer mediji prilično senzacionalistički o tome izvještavaju“, dodala je Ružić.

Ona smatra da se negdje sudski procesi mogu koristiti u smislu marginalizacije neposlušnih.

Prema njenim riječima, novinari su oduvijek bili izloženi različitim vrstama stega, pravnim, onim koje nameće sama medijska kuća, strukturalnim, čak i brzinom kao jednom od tehnoloških stega.

Prema njenim riječima, takva situacija demorališe novinare da se bave istraživačkim novinarstvom, a sa druge strane, novinar koji je osuđen, osumnjičen ili optužen da je prekršio građansko ili krivično pravo snositi velike sankcije, jer poslodavci ne žele da zaposle osobu koja ima krivični dosije ili koja je na neki način prepoznata kao neko ko se sudio sa građanima ili javnim ličnostima.

"Marginalizacija neposlušnih je poruka za sve ostale novinare, kao neka vrsta pedagoške mjere da ne treba da se bave istraživačkim novinarstvom. Imamo situaciju u posljednjih desetak godina da se više nevladin sektor bavi istraživačkim novinarstvom nego sami novinari“, kazala je Ružić.

Ona je rekla da je jasno da novinari nijesu motivisani da rade taj posao, zato što su finansijski zavisni.

Odgovarajući na pitanje na koji način se to može regulisati, kazala da je potrebno da svaki medij ima dobru pravnu službu, kao što je to na zapadu.

"Da li ste na legalan način došli do te informacije, možete li je iskoristiti na sudu, da li druga strana koju ste optužili za nešto može da vas tuži i da li možete dobiti parnicu“, navela je Ružić.

S druge strane, treba povećati svijest samih urednika, a urednik će povećati svijest novinara.

"Imamo cijele preporuke Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope koje se odnose na to kako povećati bezbjednost novinara. Velika odgovornost je na samim novinarima da pišu na osnovu činjenica, a urednicima da zaštite novinare i omoguće im odličnu pravnu službu“, precizirala je Ružić.

Ona je, govoreći o fenomenu lažnih vijesti, kazala da misli da je problem djelimično u stručnoj javnosti.

Kako je ocijenila, nijesu rješenje zatvorske i novčane kazne, koje su na neki način poruka niskog stepena medijskih sloboda u Crnoj Gori, kao i mnogim evropskim državama, gdje su donošene astronomske novčane kazne za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama.

"Tu vrstu kazne možemo odrediti na osnovu toga ko je širio lažne vijesti. Prvo, to može biti neka osoba na društvenim mrežama koja nije bila svjesna da širi lažnu vijest i nije imala zlu namjeru“, rekla je Ružić.

Drugo su, kako je dodala, organizacije koje se bave time kao biznisom i koje zarađuju veliki novac na tome, koje treba kazniti novčano.

"Treće su novinari. Tu treba voditi računa o samoregulaciji. Problem na našem tržištu je što samoregulacija nije zaživjela i ne možemo očekivati da će novinari ozbiljno doživljavati kritiku drugih samoregulatornih tijela, ali svako danas u redakciji ima svog ombudsmana, što je način na koji se mogu riješiti neki problemi“, kazala je Ružić.

Što se tiče lažnih vijesti, mediji bi trebalo da vode računa o tome da će im publika prije ili kasnije okrenuti leđa.