"Sve države članice OEBS-a su se obavezale da štite novinare. Odgovarajuća istraga i krivično gonjenje počinilaca treba da idu ruku pod ruku sa pozitivnim obavezama država članica da promovišu bezbjedno i povoljno okruženje za nezavisne medije", kazao je ambasador Litvanije Vaidotas Verba predstavljajući zajedničku izjavu. 

U izvještaju je iskazana zahvalnost predstavnici OEBS-a na, kako se navodi, dobroj saradnji u prethodoj godini. 

"U potpunosti podržavamo autonomni mandat predstavnice i gospođe Ribeiro u njenom izvršavanju tog mandata. Cijenimo njen jasan stav u vezi sa ničim izazvanom i neopravdanom agresijom Rusije na Ukrajinu. Takođe podržavamo njenu pažnju prema ostatku našeg regiona - nijedna zemlja nije imuna na nedostatke. Ovo jasno pokazuju intervencije u ukupno 53 države članice OEBS-a koje je Kancelarija prijavila do sada ove godine", navodi se u zajedničkoj izjavi.

Dodaje se da "kao države članice, ponovo smo potvrdili da su sloboda izražavanja i sloboda medija kamen temeljac naše zajedničke bezbjednosti. Kancelarija je vitalni instrument za promociju ovog osnovnog principa i mi podstičemo sve države da dobro iskoriste alate stvorene u okviru mandata predstavnika".

Ocijenjeno je da je 2022. zaista bila mračna godina za bezbjednost novinara u našem regionu.

"Ruska agresija na Ukrajinu ukazala je na važnost zaštite novinara i medijskih aktera u sukobima i ratu. Uprkos ogromnim rizicima, oni nastoje da pruže nepristrasne, pouzdane i na činjenicama zasnovane informacije iz zona sukoba. Hitno pozivamo Rusku Federaciju da odmah prekine svoje napade na nezavisne medije u zemlji i inostranstvu i da poštuje prava novinara i medijskih aktera u skladu sa međunarodnim pravom o ljudskim pravima, međunarodnim humanitarnim pravom i obavezama OEBS-a", navodi se u izjavi.

Podsjetili su da je 2. novembra obilježen Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.

"Iako su ubistva najekstremniji oblik medijske cenzure, novinari su takođe izloženi bezbroj drugih pretnji – od kidnapovanja, mučenja i drugih fizičkih napada do uznemiravanja, posebno u digitalnoj sferi. Štaviše, novinari se takođe suočavaju sa zastrašivanjem od strane javnih vlasti i političkih lidera u svojoj i drugim zemljama, kao što je nelegitiman nadzor države, korišćenje tužbi ili uskraćivanje vize za putovanje na posao", kaže se u izjavi.

Kako se dodaje, prijetnje nasiljem i napadi na novinare stvaraju klimu straha za medijske aktere, ometajući slobodan protok informacija, mišljenja i ideja za sve.

"Nesrazmjerno ciljanje žena novinarki i drugih ženskih medijskih aktera kroz strukturalno seksualno i rodno zasnovano nasilje, uznemiravanje i zlostavljanje izaziva duboku zabrinutost i rizikuje da utiša ženski glas. Sve države članice OEBS-a su se obavezale da štite novinare. Odgovarajuća istraga i krivično gonjenje počinilaca treba da idu ruku pod ruku sa pozitivnim obavezama država članica da promovišu bezbjedno i povoljno okruženje za nezavisne medije", navodi se u izjavi.

Poručeno je i da prijetnje slobodi medija, bezbjednosti novinara i slobodi izražavanja dio nazadovanja demokratije kojem smo svjedoci širom svijeta.

"Pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, uključujući mogućnost pristupa pouzdanim informacijama su kamen temeljac demokratskog društva. Bez slobode medija zaista nema bezbjednosti", navodi se u Izjavi.

Ova izjava se donosi u ime Grupe prijatelja za bezbjednost novinara, koju čine sledeće države članice: Austrija, Kanada, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Letonija, Litvanija, Crna Gora, Holandija, Norveška , Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.