Odluka hrvatske Vlade o prodaji državnih preduzeća Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka (HPB) izazvala je burne reakcije.
Novcem od prodaje se planira smanjiti deficit budžeta i javni dug. Sindikati i opozicija su protiv.
Poslovnica najveće domaće komercijalne banke dobit će novi izgled, uskoro i novog vlasnika. Vlada je odlučila prodati gotovo 100-postotni udio u banci. Time misle ojačati HPB na hrvatskom financijskom tržištu, čiji udio sada iznosi osam posto.Ali, ne skrivaju da im je i prihod od prodaje jako bitan.
"Naš cilj je da maksimaliziramo prihod od prodaje banke, a sve u cilju smanjenja javnog duga Republike Hrvatske", izjavio je Slavko Linić, ministar financija Hrvatske.
Rast deficita
Dug se približava brojci od 60 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a i deficit budžeta sve je veći. Osim HPB-a, Vlada prodaje i Croatia osiguranje, hrvatsku osiguravateljsku kuću s najvećim udjelom na tržištu. Za razliku od banke, ovdje će država ostati vlasnik najmanje 25 posto plus jedne dionice. Ukupno, od prodaje oba poduzeća planira zaraditi najmanje 267 miliona eura.
Sindikati se tom planu protive, čak i da država dobije više od planiranog novca. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević je kazao: "Tri milijarde će poslužiti za kratkoročno krpanje rupa u proračunu. A to dokazuje da se država vodi kao stečajni upravitelj".
Protiv privatizacije državnih poduzeća, ali i davanja Autocesta u koncesiju, je i najveća opozicijska stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Protiv su zaduživanja i novih poreza, ali konkretan plan izlaska iz krize još nemaju.
'Cijeđenje limuna'
"Mi sad ... cijedimo limun koji je već iscijeđen. Dakle, nemamo posla, prodajemo zadnji namještaj", ocijenio je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a.
Zaštitu namještaja ili porodičnog srebra, kako autoceste, HPB i Croatia osiguranje nazivaju sindikati, provest će i prikupljanjem potpisa za državni referendum. Spriječiti ih može Vlada, odustane li od svog plana, što ipak nije izvjesno.
"Dinamika prodaje HPB-a i Croatia osiguranja uglavnom je poznata. Privatizacijski natječaji bi, prema najavama Vlade, trebali biti raspisani već ovaj mjesec i trajali bi do polovine septembra. Vlada bi o ponudama raspravljala krajem rujna i početkom oktobra".
(Izvor:AlJazeera)
