“Tražili smo da i ovog mjeseca plate budu uvećane 30 posto. Ne može ustanova iz sopstvenih sredstava to da finansira jer prosto nemate budžetski opredijeljena sredstva za to, tako da će Ministarstvo razmotriti tu mogućnost. Mi smo to tražili za decembarsku jer novembarska plata nije obuhvatala to povećanje”, rekla je Krivokapić.

Prema njenim riječima, tema jučerašnjeg sastanka bilo je povećanje zarada u zdravstvenom sektoru preko Granskog kolektivnog ugovora, te da je ministarka kazala da će o povećanju budžeta u tom dijelu razgovarati sa predstavnicima Ministarstva finansija.

“Zaključili smo da je prioritet povećanje zarada preko Granskog kolektivnog ugovora. Nećemo dozvoliti izmještanje u Zakon o zaradama u javnom sektoru. Želimo povećanje zarada jednako za sve, shodno nivou i stepenu obrazovanja. Zaključak je bio da su zarade u sistemu zdravstva male, da treba da se sastavi projekcija budžeta za narednu godinu. Ministarka je izrazila stav da treba da se poveća budžet u dijelu koji se odnosi na zarade, ali da mora da vidi sa Ministarstvom finansija”, navela je Krivokapić.

Komentarišući zahtjeve predstavnika Sindikalne organizacija Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) koji su u ponedjeljak na sastanku sa novim rukovodstvom tražili posebni kolektivni ugovor i veće plate za ljekare i medicinsko osoblje, Krivokapić je naglasila da to ne bi bilo dobro za zdravstvenu politiku.

“U socijalnom dijalogu postoji opšti kolektivni ugovor koji potpisuju Unija sindikata i Savez sindikata, postoje granski kolektivni ugovori za zdravstvo, Univezitet, prosvjetu, medije, kulturu, pravosuđe, a postoji i treći oblik pregovaranja, a to su ugovori kod poslodavaca. To do sad nije kod nas bilo. Poslodavac je zapravo država, ali sa menadžmentom se može pregovarati za nedostajeća radna mjesta, za nagrađivanje u sklopu specifičnosti ustanove itd. Ne može postojati poseban granski kolektivni ugovor samo za tercijarni nivo. Klinički centar Crne Gore nije tercijarni nivo. On je i sekundarni i tercijarni. Sekundarni znači da je to bolnica za Kolašin, Danilovgrad i Podgoricu, a tercijarni za sve zdravstvene ustanove gdje tu sublimiraju. Znači, oni moraju da odvoje djelatnosti koje zadovoljavaju samo kriterijume tercijarnog nivoa, neće moći svi da budu u toj priči”, objašnjava Krivokapić.

Ona smatra da bi posebnim kolektivnom ugovorom došlo do podrivanja nečega što je dobro.

“Naravno, podržavamo sve ono što je za dobrobit zaposlenog, ali naravno ako to bude izdejstvovao KCCG koji nije samo tercijarni, onda ćemo tražiti i mi na sekundarnom i na primarnom nivou. Onda je to već raslojavanje što ne bi bilo dobro za zdravstvenu politiku. Bitno je da smo mi zaista željeli da se Granski kolektivni ugovor poštuje i da kada se razmišlja o uvećanju zarada, da to bude jednako za sve zaposlene, kako za ljekare, tako i za nemedicinsko osoblje”, istakla je Krivokapić.

Pored povećanja plata zaposlenih u zdravstvu, predstavnici Sindikata su juče izašli i sa zahtjevima za poboljšanje uslova rada.

“Stimulacija mora da se precizira, da bude transparentna i vidljiva, a ne diskreciono pravo samo direktora. Zatim, oprema u uslovima kovid infekcije treba da bude dostupna za svakog zaposlenog, kako maski, tako i radnih odjela. Naravno, ono što je najbitnije je odmaranje zdravstvenih radnika. U tom smislu predloženo je pravljenje timova i upotreba zdravstvenih radnika koji manje rade i koji su manje angažovani zbog vanredne okolnosti kako bi se rasteretili oni koji su zaista aktivno angažovani tokom pandemije”, dodala je Krivokapić.

Bez otpuštanja u zdravstvu, konkurs za nove direktore 4. januara

Krivokapić je kazala da im je na sastanku sa ministarkom zdravlja rečeno da će 4. januara biti raspisan konkurs za izbor novih direktora zdravstvenih ustanova.

“U skladu sa usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti direktori nemaju prava da budu u menadžerskoj strukturi ukoliko su dva puta u kontinuitetu birani na tom rukovodećem mjestu. Ostali se za sada neće dirati”, rekla je Krivokapić.

Takođe, ona je naglasila da u narednom periodu nema bojazni od otpuštanja u zdravstvenom sektoru jer je konstatovano da zdravstvenih radnika fali.

“Nama fali zdravstvenih radnika jer vidjeli smo u prethodnom periodu kolika je uloga i značaj medicinskih sestara, ljekara i nemedicinskog osoblja, tako da mi nemamo viškova. Imali smo nekada u nemedicinskom dijelu ali sada je svako imao svoju ulogu i neće biti otpuštanja. Mi smo sa ministarkom govorili o tome da je još potrebno kadrovskog potencijala, da imamo standard jedan prema tri, tri medicinske sestre jedan doktor, međutim u pojedinim zdravstvenim ustanovama ni to nemate. Sistematizacijom u okviru zdravstvenih ustanova treba da se napravi mogućnost za zapošljavanje još zdravstvenih radnika kako naši zdravstveni radnici ne bi odlazili van granica”, predočila je Krivokapić.

Prve vakcine protiv kovida poslije 1. januara, PCR testiranje u Kotoru i na sjeveru

Prema riječima Borovinić-Bojović, prve vakcine protiv korona virusa trebalo bi da stignu odmah poslije 1. januara, a isporuke će se vršiti iz više puta.

“Ministarka nas je obavijestila da je 15. decembra uplaćen avans od 100.000 eura za učlanjenje Covax sistem za nabavku vakcine protiv korona virusa koje prethodna vlast nije uplatila. Na taj način smo ušli u tu proceduru. Jedan manji dio će biti isporučen odmah poslije 1. januara, a isporuke će se vršiti iz više puta, s obzirom da se pregovara iz više nivoa. Da nije bilo uplaćenih tih 100.000 eura kao avans, ne bismo mogli da uđemo u tu proceduru”, kazala je Krivokapić.

Osim toga, kako je istakla, u naredna dva dana počeće PCR testiranje u Domu zdravlja Kotor i na sjeveru, kako bi se rasteretio Institut za javno zdravlje.

“PCR metoda će već za dva dana početi da se radi na jugu, u Domu zdravlja u Kotoru, i na sjeveru Crne Gore, kako bi se Institut za javno zdravlje rasteretio. Tamo će građanima biti omogućeno da se testiraju i da na vrijeme otkriju da li su zaraženi kako bi se valjano i pravovremeno liječili. Nastaviće se obilazak svih zdravstvenih ustanova i obaviće se razgovori ne samo sa menadžerima, već i sa svim zaposlenima koji bi iskazali svoje želje i ono što su vidjeli kao nedostatak u radu zdravstvenog sistema”, navela je Krivokapić.