Hil, direktor Instituta Džener sa Univerziteta Oksford, kazao je kako stručnjaci širom svijeta rade na utvrđivanju potencijalnog mehanizma koji stoji iza stvaranja ugrušaka.

Složio se sa regulatornim agencijama u Britaniji i Evropi i sa stručnjacima Svjetske zdravstvene organizacije u tome da stepen rizika i prednosti ide u korist vakcine.

"Ako neke zemlje odluče da koriste samo jedno određenu vakcinu protiv covida, biće više drugih vakcina za druge zemlje. Ne vidim da je to neki ogroman problem“, rekao je Hil za Rojters.

Kako to da tih nuspojava nije bilo tokom kliničkih ispitivanja?

Više od desetak evropskih zemalja obustavilo je upotrebu vakcina kompanije AstraZeneka protiv koronavirusa, nazvanog Vakszevria, zbog izvještaja o malom broju slučajeva nastanka krvnih ugrušaka. Mnoge zemlje su nastavile da koriste tu vakcinu, ali su uvele određena ograničenja.

Hil je kazao kako se takve izuzetno rijetke nuspojave ne bi pojavile ni u većim ispitivanjima koja uključuju desetine hiljada učesnika.

"Tokom kliničkih ispitivanja na 10.000 ili 20.000 ljudi ne možete otkriti nešto što se može dogoditi jednome od 300.000 ispitanika ili može uzrokovati smrtni ishod u otprilike jednom od milion slučajeva“, kazao je Hil.

"Radi se o vrlo, vrlo rijetkim nuspojavama, koje je teško zabilježiti kod bilo kojeg ispitivanja. Dobra stvar je što ih sada možemo evidentirati na terenu zahvaljujući dobroj infrastrukturi povezivanja podataka u Velikoj Britaniji i mnogim drugim zemljama“, dodao je.

AstraZeneka koristi virus prehlade

AstraZenekina vakcina koristi virus prehlade (adenovirus) koji se ne može replicirati kako bi u ćelije ubacio protein S i stvorilo imunološki odgovor.

"Može proći puno vremena dok ne shvatimo mehanizam iza moguće veze između vakcina i rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka. Mislim da ćemo to moći učiniti relativno brzo i nadam se da ćemo uspjeti izraditi proces imunizacije koji učinkovito rešava taj problem. No prije toga moramo još neke stvari naučiti“, kazao je Hil.